Pod vodstvom novog predsjednika Darka Vuletića, koji je naslijedio Krešu Beljaka, HSS se ovih dana vratio kući. Tako su “seljaci” predstavili svoju odluku da se pridruže vladajućoj većini predvođenoj HDZ-om premijera Andreja Plenkovića.
Prihvaćajući Plenkovićevu ponudu o suradnji temeljenoj na zajedničkim vrijednostima, HSS je prvi put nakon deset godina postao dio vlasti. Uz to, HSS je ponovno aktivirao članstvo u Europskoj pučkoj stranci unutar koje djeluje i Plenkovićev HDZ, a Vuletić je otkrio da je o tome razgovarao s predsjednikom EPP-a Manfredom Weberom.
Optimizam novog šefa stranke ne dijeli, međutim, nekoliko lokalnih ogranaka HSS-a, koje je uznemirila odluka o koaliciji s HDZ-om. Jedan od glavnih kritičara te odluke prvi je čovjek vukovarsko-srijemske organizacije HSS-a Stjepan Gašparović, kojega je ta najjača HSS-ova županijska organizacija predstavljala i kao kandidata za predsjednika stranke.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
HDZ-ovi interesi
A on želi da HSS na županijskoj razini ostane dio oporbe. “Kao član HSS-a odan nauku Stjepana Radića, ograđujem se od sramotnog igrokaza u režiji HDZ-a i Kreše Beljaka preko Darka Vuletića koji uopće nije član HSS-a, a kojeg HDZ u koordinaciji s Beljakom kroz Ministarstvo uprave pokušava nametnuti za predsjednika HSS-a”, poručio je Gašparović koji, dakle, osporava i Vuletićevo članstvo u HSS-u i njegovu poziciju predsjednika stranke. Prema njegovim riječima, Vuletić je prestao biti članom HSS-a 2021., kad se kandidirao na listi Vesne Škare Ožbolt za zagrebačku Gradsku skupštinu bez suglasnosti Glavnog odbora HSS-a, a za predsjednika HSS-a propisano je deset godina neprekinutog članstva.
Nezadovoljstvo dijela članstva ne staje na Gašparoviću i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Slične se poruke mogu čuti i iz HSS-ove organizacije u Zadarskoj županiji te u dijelu zagrebačke i sisačko-moslavačke županijske organizacije. Za kritički nastrojene HSS-ovce, novi predsjednik Vuletić prebrzo je i bez šireg konsenzusa promijenio smjer stranke. Zamjeraju mu što je HSS, koji je godinama bio žestoka oporba Plenkoviću, preko noći pretvorio u još jedan žetončić vladajuće stranke. Dio seljaka boji se da će se njihova stranka utopiti u HDZ-u, izgubiti autentičnost i postati još jedna u nizu satelitskih stranaka bez vlastitog identiteta. Ujedno navode kako će teme koje HSS mora potencirati, a odnose se na zaštitu malog poljoprivrednika i hrvatskog sela, biti progutane HDZ-ovim interesima, što vodi daljnjem slabljenju ionako skromnog stranačkog rejtinga.
I u zadarskome ogranku HSS-a dovode u pitanje legitimitet izborne skupštine na kojoj je Vuletić odnio pobjedu te sve to pripisuju HDZ-ovoj kuhinji i trgovini foteljama, a ne borbi za interese seljaštva. Mnogi kažu da je raskol i najvidljiviji u Zadarskoj županiji jer su odande stigle najave o mogućem istupanju iz stranke te nastavku djelovanja na lokalnoj razini neovisne opcije. Iako su kritike dijela HSS-ovaca na Vuletićev račun možda i utemeljene, teško je oteti se dojmu da je Plenković, nudeći HSS-u mogućnost suradnje i povratak u vladajuću većinu, tu posrnulu i ideološki pogubljenu stranku vratio u kakav-takav politički život, ma koliko se u javnosti govorilo kako je premijer suradnjom s Vuletićem stabilizirao vlastitu parlamentarnu većinu.
Strateški potez
Za rejting HDZ-a, kao, uostalom, i za iduće parlamentarne izbore, Plenkoviću suradnja s HSS-om ne znači previše jer je budućnost te stranke na klimavim nogama, što se lako može zaključiti i iz rezultata najnovijih anketa koje mjere rejting političkih stranaka. Ovisno o agenciji koja provodi anketu, HSS-ov rejting varira između 0,6 i 1,5 posto podrške, što je daleko ispod izbornog praga. Upravo će zato Vuletiću možda i ponajveći izazov biti stabilizacija stranke u kojoj se duhovi nisu smirili ni nakon odlaska Kreše Beljaka, koji je HSS gurnuo u zagrljaj SDP-u i time osiguravao vlastitu poziciju u Saboru.
Doduše, Beljak je u Sabor ulazio i sa solidnim brojem preferencijskih glasova. U Vuletićevu krugu, pak, odmak od ljevice smatraju velikim iskorakom. Priključivanje vladajućoj većini tumače i kao strateški potez novog predsjednika koji HSS-u pokušava vratiti relevantnost. Naime, Plenković im osigurava sudjelovanje u vlasti, a time i sudjelovanje u donošenju odluka.
Dugoročni je plan novog vodstva i povratak HSS-a temeljnim vrijednostima kao što su obitelj, tradicija i poljoprivreda, čime bi se odmaknuli od politike bivšeg predsjednika Beljaka, koji je pošteno zaključio kako je propali političar pa je karijeru nastavio u marketinškoj tvrtki Ante Filipovića, zeta pokojnog ministra obrane Gojka Šuška. Tko je u priči o sukobu unutar HSS-a u pravu, a tko u krivu, očito će se još dugo utvrđivati. Koliko smisla imaju sva ta prepiranja dok se stranka borbi za opstanak, teško je reći, no sigurno je da nijedan takav sukob nikada nijednoj struji nije donio korist.
