Nisu prošla ni dva tjedna, jer bilo je to uoči Uskrsa, kako je premijer Andrej Plenković svojoj vladajućoj većini pridružio HSS i novog zastupnika Darka Vuletića, nakon što je Krešimir Beljak napustio politiku, a oni koji se potajno nadaju da bi on ovaj mandat mogao završiti bez Domovinskog pokreta u svojoj vladi odnosno saborskoj većini, već mogu trljati ruke.
Riječ je o tome da je Plenković obnovio razgovore sa SDSS-om, zasad preko svojih “izaslanika”, ali s ciljem da već do ljetnih praznika, a možda i prije, vrati podršku troje zastupnika srpske manjine svojoj vladi. No, kao i uvijek kad Plenković ima neki plan, to ne ide ni brzo ni silom, nego milom i proračunskim kupovanjem naklonosti srpske manjine, koja na prvom rebalansu proračuna neće moći ne podržati odluke koje će on predložiti za financiranje programa srpske manjine u Hrvatskoj.
No krenimo otpočetka, to jest od posljednja tri mjeseca u kojima je Plenković svoju većinu već povećao za tri nova zastupnika. Vladu je najprije podržala bivša SDP-ova zastupnica Boška Ban, potom je to učinio i Dario Zurovec iz Svete Nedelje, a uoči Uskrsa i Darko Vuletić, novi predsjednik HSS-a koji je i novi zastupnik u Saboru.
Svih boja
Plenković je HSS vratio u svoju igru na velika vrata: odveo je Vuletića direktno šefu Europske pučke stranke Manfredu Weberu i zamolio ga da HSS ponovno upiše u klub EPP-a i vrati na početne postavke, gdje je HSS devedesetih godina i bio. Prije Uskrsa objavljeno je da su se izaslanstva HDZ-a i HSS-a, pod vodstvom predsjednika dviju stranaka, Andreja Plenkovića i Darka Vuletića, susrela i potvrdila političku suradnju u idućem razdoblju te istaknula da dvije stranke njeguju zajedničke vrijednosti i svjetonazorske bliskosti. Sastanak je održan u HDZ-u, Vuletić je došao na noge šefu Vlade i potom poručio da zajedno njeguju domoljubne, demokršćanske i narodnjačke vrijednosti.
I tako je Plenki došao do 79 ruku u Saboru, no to mu još nije dovoljno da se riješi Domovinskog pokreta, s kojim nikad nije ni htio biti u savezu, samo nije imao izbora nakon objave rezultata 2024. godine. Ali Plenković je stalno govorio kako želi koaliciju s centrom i liberalima, i to svih boja, pa sve do IDS-a i Platforme Sjever Matije Posavca, kao i sa svima nezavisnima koji dišu od centra nadesno.
Ni pred Domovinskim pokretom nije krio da ih se želi riješiti, pa ni kad su izbile afere Dabro i druge. Plenković je plesao po žici povratka desnici dajući podršku Marku Perkoviću Thompsonu tijekom 2025., a Domovinski pokret mu je svesrdno pomagao svojim ispadima. Navijanjem za Thompsona on je donekle i uspio oslabiti Domovinski pokret, koji je danas u istraživanjima na oko dva posto podrške birača, ali i dalje ima tri ministra. Od toga bi dvojicu, Ivicu Šipića u demografiji i Davida Vlajčića u poljoprivredi, premijer najradije odmah prekrižio.
Matematički izračun
Šipić je, u svakom slučaju, samo formalni ministar sa svojim simboličkim resorom, a posao u Ministarstvu poljoprivrede ionako vode Tugomir Majdak i Zdravko Tušek kao državni tajnici, ali problem je s Antom Šušnjarom u sektoru gospodarstva jer se pokazao kao odličan ministar u krizama koji razumije sektor, a ima i PR tim koji izvrsno komunicira (navodno je angažirao Krešimira Macana za svoje objave na mreži X, gdje polemizira s raznim svjetskim čelnicima, pa i sada već bivšim premijerom Mađarske Viktorom Orbanom). Njega bi Plenković ostavio u Vladi, no Šušnjar bi napustio DP ako bi došlo do razlaza s Penavinom strankom.
Novo vrijeme u kojem se Europska komisija izravno suprotstavlja politici američkog predsjednika Donalda Trumpa, a kojega je DP javno podržao unatoč ratu s Iranom, Plenkoviću je počelo stvarati probleme na europskoj sceni pa se planira otarasiti DP-a. Ne treba mu da ga Ivan Penava svojim priopćenjima sramoti dok on pregovara s Ursulom von der Leyen o novom sedmogodišnjem proračunu. Nisu mu toliko smetale ni afere Josipa Dabre koliko distanciranje politike DP-a od proeuropske politike hrvatske vlade, zbog kojeg mu je posljednjih dana nekoliko puta zazvonio telefon iz Bruxellesa.
No tu se vraćamo na matemački izračun i na SDSS: jasno je da i dalje ne postoji mogućnost da DP prihvati podršku SDSS-a u Saboru, to se nije promijenilo od početka mandata. Ali na istim onim sjednicama Vlade na kojima sjede i tri DP-ova ministra posljednjih je nekoliko tjedana usvojeno više odluka kojima se redovita sredstva za srpsku manjinu povećavaju u 2026. godini. Dok se proračun planira kresati zbog krize i smanjenog poreznog prihoda, manjnski novac neće se dirati. Tako je dogovoreno da tri SDSS-ova zastupnika podrže one točke koje se odnose na njih, ali to će biti tek prvi korak prema minoriziranju i marginaliziranju DP-a.
Temelj za podršku
U cijelom nizu točaka koje se nazivaju na najdosadniji način i nitko hi ne čita, kao što je “prijedlog odluke o davanju suglasnosti na izgradnju/dogradnju škola i preuzimanju obveze na teret državnog proračuna”, prolaze prijedlozi prema kojima se u svim resorima financiraju srpska sela, projekti srpske manjine, bilo da je riječ o školama, cestama, manjinskim programima i tako dalje, za što Plenković planira dobiti potporu SDSS-ovih zastupnika na rebalansu i ubuduće. Na primjer, u Rijeci se gradi Srpski kuturni dom koji financira SNV s više od pet milijuna eura, i to je izravno financiranje iz državnog proračuna, o kojem se na nacionalnoj razini malo zna, a čini temelj za buduću podršku SDSS-a.
Takvih je projekata na desetke, domovi u Glini, Vrginmostu i Dvoru već su obnovljeni, SDSS je inzistirao i na elektrifikaciji i vodnom gospodarstvu (to jest odvodnji i vodoopskrbi) u nizu manjih općina na Banovini i Kordunu, i svi se ti projekti masovno provode. Vrlo vjerojatno u DP-u nisu ni svjesni koliko je takvih projekata – umanjen je bio samo novac za kulturne, odnosno folklorne aktivnosti i medije, ali su osnovani potpuno drugi, novi mediji, kao što je TV Vida koja masovno zapošljava i već ima desetak novinara uz vlastitu videoprodukciju, kao i portale, odnosno društvene mreže.
U posljednjim razgovorima, koji su vođeni oko Uskrsa (katoličkog, a posebno pravoslavnog), Plenkovićevi izaslanici podsjetili su sugovornike iz SDSS-a koliko se ulaže u njihove projekte, te je dogovoreno da oni izađu i sa svojim amandmanima na rebalans proračuna koji se očekuje do ljetnog raspusta i da se stvore uvjeti da se većina u Saboru poveća, ali to ne bi bila formalna podrška, nego podrška projektima koje će Vlada dodatno predložiti. Na taj način DP neće moći tvrditi da SDSS stoji iza Vlade – što je za njih i dalje neprihvatljivo – ali će Plenković faktički imati 82 glasa u Saboru.
Sigurno mjesto
“Istina je, razgovori su se intenzivirali paralelno s radom Ministarstva financija na preraspodjelama u proračunu”, rekla nam je jedna od zastupnica SDSS-a. Ako bi Plenki dogurao do 82 ruke, a ostao bez DP-ovih osam zastupnika, falile bi mu još samo dvije ruke da Vladu održi bez Domovinskog pokreta, a u tom slučaju mogu se dodati četiri ruke iz kluba DOMiNO-a i Suverenista. Priča o tome da bi DOMiNO tražio Ministarstvo kulture polako kopni – Plenković im je spreman, umjesto toga, ponuditi sigurno mjesto na zajedničkoj listi za Europski parlament na sljedećim izborima.
Uz to, ako bi Ante Šušnjar ostao u Vladi, Plenković i njegovi suradnici očekuju da bi se DP mogao podijeliti na one koji su spremni podržati Vladu i na samo nekoliko onih koji bi otišli za Penavom ili Dabrom. Uglavnom, već do ljeta Plenković planira imati tri dodatne saborske ruke, SDSS-ove, na onim dokumentima koji su presudni za opstanak Vlade, a to je u prvom redu proračun.
Status DP-a moći će se provjeriti i u prijedlogu rebalansa proračuna za resore kojima on upravlja: ako se novac za demografiju znatno smanji, to može biti prvi pokazatelj da se premijer više ne planira oslanjati na tu stranku.
Na kraju, ako bi se Plenković odrekao DP-a, mogao bi dobiti i glasove IDS-a i Matije Posavca, jer ne bi bilo daljnjih prepreka za suradnju, barem na isti način kao sa SDSS-om, to jest kroz projekte. Plenkovićevi odnosi sa SDSS-om sve ovo vrijeme nisu ni bili narušeni, iako SDSS nije dio većine, a sada se ponovno intenziviraju.
