Zagreb, 310126.
Westin Zagreb, Krsnjavoga 1.
Sastanak lidera Europske pucke stranke (EPP) u Zagrebu.
Predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenkovic sastao se s predsjednikom Partido Popular, Albertom Nunezom Feijoom i glavnom tajnicom EPP-a Dolors Monserrat.
Na fotografiji: Alberto Nunez Feijoo i Andrej Plenkovic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Zagreb je ovog vikenda bio u središtu pažnje europske politike. Na samitu Europske pučke stranke (EPP) okupili su se vodeći čelnici demokršćanskih stranaka iz cijele Europe, uključujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i njemačkog kancelara Friedricha Merza. Tema susreta bila je budućnost EU-a, a posebna pažnja posvećena je demografiji, ključnom pitanju za nadolazeće godine.
Završna konferencija za medije počela je u 11:15 sati, a održali su je predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik EPP-a Manfred Weber. Na konferenciji su istaknuti prioriteti stranke i ključni izazovi s kojima se Europska unija suočava u idućem razdoblju. Predsjednik Plenković održao je u subotu ujutro sastanak s predsjednikom španjolske stranke Partido Popular, Albertom Núñezom Feijóom, te s glavnom tajnicom EPP-a Dolores Monsterrat.
Podsjetimo, u petak je na samitu donesena Deklaracija o demografiji, kojom se problematika niske nataliteta, migracija i starenja stanovništva prepoznaje kao ključni izazov za budućnost EU-a. Deklaracija naglašava potrebu za konkretnim politikama i inicijativama koje će osigurati održivost i stabilnost unutar Unije.
Konferenciju pratite uživo na Dnevno.hr
11:25 Prvi je krenuo Weber
Predsjednik Europske pučke stranke, Manfred Weber, istaknuo je da je samit u Zagrebu bio vrlo uspješan te da je Hrvatska pružila izvrsnu platformu za susret. Pohvalio je Hrvatsku kao najmlađu i jednu od najuspješnijih članica EU-a, navodeći kao razloge članstvo u Schengenu i ulazak u eurozonu. Weber je također istaknuo da je Andrej Plenković najdulje na čelu vlade unutar EPP obitelji, što je dodatni uspjeh za stranku, te je spomenuo i HDZ-ovu inicijativu i raspravu o demografiji, koja je rezultirala objavom posebnog dokumenta.
“Imali smo vrlo uspješan skup zadnja dva dana. Hrvatska je pružila fantastičnu plaftormu i Hrvatska je jedna uspješna zemlja. Hrvatska je najmlađa članica Europske unije i jedna od najuspješnijih članica EU-a”, poručio je Weber.
Manfred Weber je naveo da su tijekom samita dogovorena dva ključna stupa djelovanja EPP-a. Pohvalio je postignuća stranke u 2025., poput smanjenja birokracije i odluka vezanih za podršku Ukrajini, a za 2026. cilj je ojačati konkurentnost EU-a.
“Ne samo iz tehničke perspektive, već i ona koja je vezana za trošak života. Što to znači za građane? Niže cijene energenata, radna mjesta. Mercosur je također važna tema oko koje smo razgovarali i danas smo se složili da do konačne ratifikacije sporazuma EU-Mercosur želimo da naši poljoprivrednici znaju da nam je stalo do njih i da osiguramo financijska sredstva koja su vezana i uz zaštitu vanjskih granica, kao i uz okolišne standarde i smanjivanje birokracije. Pitanje stanovanja također je važna tema oko koje je potrebno imati manje pravila, a govorili smo i stanju mentalnog zdravlja, pogotovo naših mladih”, rekao je.
Razgovaralo se i o sigurnosti: “Naglasit ću i raspravu o konkurentnosti vezanoj uz okolišna pitanja. Kad je riječ o emisijama, znamo da se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Pogledajte Portugal, pogledajte poplave… Tu nije bitno imati ideološki pristup, već je bitno biti pragmatičan. Za sustav trgovanja emisijama trebamo odgodu od dvije godine, no i dalje se držimo načela, a načela se temelje na tržištu”, poručio je Weber.
“Ono što je bila tema jest – je li Europa danas spremna na to povijesno pitanje? Europa mora raditi na boljoj provedbi Lisabonskog ugovora kako bi se proširile i ojačale prilike kad je riječ o glasanju unutar EU-a. Važno je i poboljšanje suradnje. Treća tema bila je članak 42.7. Lisabonskog ugovora koji govori o solidarnosti u slučaju vojne agresije protiv jedne od članica Unija. Dakle, NATO je slabiji od naše formulacije iz Lisabonskog ugovora o vojnoj suradnji i solidarnosti, no i dalje nemamo jasan plan što taj članak znači u praksi. Znači li to mijenjanje određenih struktura, koji je sustav zapovjedništva i slično. Zagreb je otvorio vrata o boljem funkcioniranju Europske Unije. Želimo biti ambiciozni, ali smo i realni”, rekao je.
