Vlada će sa sjednice u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Radi se o novom Zakonu koji će u potpunosti zamijeniti onaj iz 2010. godine, čime se osigurava puna usklađenost s najnovijim europskim uredbama o prijenosu postupaka i preciznije prenošenje odredbi o europskom uhidbenom nalogu.
Prijedlog zakona predstavljat će temelj za postupanje domaćih pravosudnih tijela u prekograničnim kaznenim predmetima s državama članicama EU, koji se nastavlja na već uspostavljenu višegodišnju praksu primjene važećeg Zakona. Na opsežnom dnevnom redu su i izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2025. godinu te davanje mišljenja na Interepelaciju o radu Vlade na području reproduktivnih prava žena, koju je pokrenulo 16 zastupnika predvođenih Ankom Mrak Taritaš (GLAS). Vlada će donijeti i nekoliko odluka, među kojima o otpisu potraživanja i otpisu duga s osnove kamata, osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu, osnivanju Vijeća za urbani razvoj, kao i program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu.
Očekuje se i da će premijer Andrej Plenković komentirati vijest da je Europska komisija u najnovijim proljetnim gospodarskim prognozama blago snizila procjenu o rastu hrvatskog gospodarstva na 2,7 posto. Iako je to osjetno iznad europskog prosjeka, u isto vrijeme predviđa i inflaciju od 4,6 posto, drugu najvišu u Europskoj uniji.
Plenković komentirao procjene Europske komisije za Hrvatsku
Plenković je održao uvodno obraćanje:
“U ime cijele Vlade osuđujem grozan čin ubojstva mladića u Drnišu, izražavamo sućut obitelji, Luka je bio maturant na početku života, ubojstvo je s pravom izazvalo ogorčenje i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav da se spriječe ovakve stvari u budućnosti. Pravosudna inspekcija će ministru popodne predstaviti rezultate nadzora u Šibeniku. Nakon ovog slučaja ćemo razmotriti mogućnost regulacije duljeg trajanja zaštitnih mjera. Sve dosadašnje izmjene kaznenog zakona podrazumijevale su strože kazne, uvođenje novih kaznenih djela, no nisu dovoljne kao potencijalan alat ako se ne donose u toj mjeri ili je odvijanje postupaka sporo, kao što je bilo u Šibeniku”, rekao je.
“Imali smo telefonsku sjednicu Vlade koja se odnosila na uredbu kojom štitimo građane od rasta cijena energenata, uredbom je dodatno snižena trošarina ne bezolovni motorni benzin, a došlo je do smanjenja dizela, plavog dizela, tijekom cijelog svibnja osigurali smo da ne dođe do rasta naftnih derivata. U kontekstu posljedica rata na Bliskom istoku, Europska komisija objavila je svoje proljetne ekonomske prognoze, potvrđuju da je novi energetski šok za rezultat imao usporavanje globalnog i europskog gospodarstva, to smo govorili tri mjeseca na sastancima Europskog vijeća i europodručja. Unatoč ovom vanjskom šoku gospodarstvo na razini EU nastavlja rasti, iako sporije. Hrvatska je i dalje među najbrže rastućim gospodarstvima u eurozoni, Hrvatsko gospodarstvo bi u 2026. trebalo rasti 2,7 posto. Procjena Komisije je nešto viša nego procjena Vlade. Za usporedbu gdje je Hrvatska u odnosu na prosjek EU, Komisija projicira rast 2026. na razini cijele EU od 1,1 posto. Rast zemalja europodručja se projicira na 0,9 posto. Kada je riječ o deficitu državnog proračuna, on je bio 3% prošle godine. Ove godine se očekuje deficit od 2,9%, iduće godine 2,7%. 10 država članica ima veći proračunski manjak od Hrvatske. Po prognozama bi taj deficit u 2026. čak 12 zemalja imalo viši nego što Komisija projicira za Hrvatsku. Komisija naglašava inflatorni pritisak na razini EU koji se prožima kroz više cijene goriva, Vlada intervenira, pa se to prelijeva na gospodarstvo i opskrbne lance pa usporavaju pad inflatornog pritiska. Ministar Ćorić je jučer najavio da Vlada neko vrijeme priprema paket antiinflacijskih mjera. To su konkretni odgovori usmjereni na zaštitu standarda građana. Riječ je o cjelovitom, dobro osmišljenom paketom, koji bi trebao polučiti rezultate ove godine, bit će usmjeren na više sektora. Mi imamo samo 60 tisuća nezaposlenih. Mjere bi trebale biti usmjerene na rješavanje tog jedinog problema. No, plaće su rasle više nego što je bila stopa inflacije”, rekao je uvodno premijer.
