Proces rješavanja pravno-političke krize s vezanom trgovinom oko Ustavnog i Vrhovnog suda mogao bi se uskoro opet pokrenuti s mrtve točke jer je sada šef HDZ-a Andrej Plenković siguran da će i dalje imati većinu na Ustavnom sudu.
Kad je prije nekoliko mjeseci taj proces predstavljen kao vezani – što je bilo veliko neugodno iznenađenje za predsjednika Zorana Milanovića jer je očekivao da će na vrh Vrhovnog suda biti izabrana njegova kandidatkinja Mirta Matić, a onda je taj proces zapeo te je sve stalo, politička javnost pitala se zašto je Plenković opet blokirao Milanovića i sve stavio na čekanje.
U ovom trenutku predsjednik Vlade i HDZ-a uvjetuje izbor novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda zadržavanjem HDZ-ove premoći na Ustavnom sudu, odnosno izborom troje novih ustavnih sudaca po formuli 2 : 1 za vladajuću većinu. No prošlog tjedna dao je novu, iznenađujuću izjavu o tome da će se hitno početi popunjavati ta tri mjesta, i to već do kraja travnja.
“Bit će vezana imenovanja i idemo u proces izbora predsjednika Vrhovnog suda samo ako ustavne suce budemo birali po načelu dvoje iz podrške parlamentarne većine, a jedan iz podrške opozicije.”
Skliska situacija
Potvrdio je da ostaje na istim postavkama kao kad je taj proces stavio na čekanje: razlog je bio u tome što je zapravo HDZ “visio” za još jedan glas na Ustavnom sudu, kao četvrti, čime bi izgubio većinu u tom tijelu ključnom za tumačenje rezultata izbora. Riječ je bila o bivšem ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, koji je čak bio u planu kao novi predsjednik Ustavnog suda prije nego što je izabran Frane Staničić, no upravo kad se proces trebao dovršiti, Bošnjakoviću se teško narušilo zdravlje pa bi Plenković bio u problemu ako bi mu se nešto dogodilo. U tom slučaju birala bi se četiri nova suca, i tu bi teško mogao trgovati s oporbom i Milanovićem jer bi oporba tražila paritet u parnom broju, to jest odnos 2 : 2.
Sada kada je Bošnjakovićevo zdravlje znatno bolje, Plenković nastavlja proces. Naime, Bošnjaković je imao nekoliko ozbiljnih zahvata na srcu i vaskularnom sustavu, a nakon jedne od tih operacija doslovno mu je život visio o koncu. Zato je Plenković odlučio sve zaustaviti dok ne vidi hoće li se Bošnjaković uspjeti oporaviti, a sada kad mu je bolje, proces ide dalje.
Ustavni sud ključno je političko tijelo, imenovano izravno iz Sabora, koje tumači Ustav i kao takvo presudno utječe na političke odluke, zato je toliko važan Plenkoviću. Prisjetimo se samo parlamentarnih izbora 2024. godine: da Ustavni sud nije onemogućio kandidaturu predsjednika Milanovića za premijera kao SDP-ova kandidata, tko zna kako bi ti izbori prošli za HDZ i Plenkovića.
Tajno glasanje
Zato on pošto-poto želi većinu u Ustavnom sudu, gdje mu je situacija skliska: dojam je da HDZ ima sigurnu većinu od sedam sudaca, no to je na klimavim nogama, a pogotovo je bilo sklisko kad nije bilo Bošnjakovića – omjer je pao na 6 : 6. Netko se u HDZ-u, očito, jako uplašio za Bošnjakovićevo zdravlje i upozorio premijera da će Ustavni sud, ako se do konca travnja ne izaberu tri nova suca umjesto Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selanca kojima mandat istječe, a oni očekuju novu podršku, ostati na formalno 10 sudaca, no realno na devet dok je Bošnjaković na bolovanju. Tako bi oni koji su svjetonazorski bliži HDZ-u ostali u manjini.
Sada je Bošnjaković ponovno u igri, potvrdio je da se vratio na posao, a činjenicu da je Ustavni sud bio potpuno pasivan više mjeseci pripisao je tomu što su bili novogodišnji praznici kad je Plenković počeo govoriti o toj vezanoj trgovini. No činjenica je da je sve stajalo na mjestu upravo zato što HDZ nije imao većinu, nego u najboljem slučaju egal s oporbenim sucima.
Zato Plenković sada želi rješavati jednadžbu Usud – Vrhovni sud: gori mu pod petama i travanj je pred vratima. Zato su se HDZ-ovci u Saboru ponovno obratili oporbi i zatražili nastavak procesa.
U SDP-u, međutim, poručuju: neka sazovu Odbor za pravosuđe pa ćemo razgovarati službeno i neka se glasa o kandidatima. SDP-ova je ideja da se ne ponude samo tri kandidata nego šest, a traže i tajno glasanje. Oni, očito, misle da mogu “prevariti” HDZ-ovu većinu takvim prijedlogom, ali nema šanse da HDZ na to pristane. Iako se traži dvotrećinska većina, jasno je da Plenković neće pristati ni na što manje od omjera 2 : 1. S druge strane, šef Vrhovnog suda bira se običnom većinom, ali kvaka je u tome što kandidata predlaže Milanović, a mora ga izglasati – HDZ.
Omjer 2 : 1
U svakom slučaju, Plenković sada hitno želi ovo riješiti. Ako napokon pristane na Milanovićevu kandidatkinju Mirtu Matić, moguće je da će to biti dovoljno da SDP i Možemo ipak pristanu na omjer 2 : 1.
Za Plenkovića, koji se boji nove Milanovićeve kandidature na izborima 2028., presudno je da ima prevlast u Ustavnom sudu. S druge strane, Vrhovni sud mu je manje važan i spreman je prihvatiti čak i Milanovićevu osobnu prijateljicu iz mladosti koju predsjednik uporno gura. Ona je već prošla i saslušanje u saborskim odborima i sve je zrelo za njezin izbor, i izgleda da će se to dogoditi uskoro. Dok Bošnjakovića još služi zdravlje.
Plenković ju je sada spreman podržati
Kad je saslušana u Saboru, Mirta Matić našla se u ozbiljnom problemu: optužena je da je odavala povjerljive podatke iz istraga. “Protiv mene nikada nije vođen niti jedan postupak, ni kazneni ni etički”, poručila je kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda odgovarajući u prosincu prošle godine na pitanja pred saborskim Odborom za pravosuđe o napisima da je kao sutkinja odavala informacije iz istrage.
Priča je sočna jer je riječ o bivšoj supruzi zagrebačkog DJ-a i organizatora Weekend Media Festivala Tome Ricova. Na sjednici Odbora za pravosuđe, koji je saslušao sve troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, predsjednik Odbora Nikola Grmoja (Most) otvorio je temu medijskih napisa o tome da je Mirta Matić, koju je predsjednik Zoran Milanović ranije istaknuo kao glavnu kandidatkinju koju će predložiti Saboru, kao sutkinja odavala informacije iz istrage vezane uz bivšeg supruga Tomislava Ricova.
“Jedan portal objavio je kako ste vi javili sestri svojeg bivšeg supruga da je pod mjerama. Jeste li tražili ispravak tog članka ili pokrenuli tužbu za klevetu i je li ta informacija istinita?” upitao ju je Grmoja.
Matić je odgovorila kako je već javno demantirala te navode. “Ja sam od čeverogodišnjeg svjedoka u jednom kaznenom postupku kandidaturom na ovaj natječaj postala optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude”, rekla je te dodala kako je u tom postupku još svjedok. “Nisam počinila kazneno djelo koje ste naveli. Glasno ću reći: iznesite sve moje transkripte razgovora, iskaze, deklasificirajte sve, moju dozvolu imate, nemam se čega sramiti u životu, pa ni toga”, naglasila je.
Grmoja ju je potom upitao konkretno je li imala mobitel koji je glasio na tvrtku bivšeg supruga Tomislava Ricova, je li s njegovom sestrom razgovarala o tome da je Tomislav pod mjerama i je li o tome razgovarala sa Zoranom Bajićem. Odgovor je bio – neuvjerljiv. “Svi su odgovori u predmetu, ja na ovaj način na ta pitanja ne mogu odgovoriti”, poručila je tada Mirta Matić.
Ipak, ona ostaje Milanovićeva kandidatkinja, a Plenković ju je sada spreman podržati samo da zadrži pod kontrolom Ustavni sud.
