Nedavno osnovani Savjet mladih Hrvata izvan Hrvatske uskoro će održati svoj prvi sastanak, a odaziv i motivacija mladih Hrvata da u njemu sudjeluju bili su izrazito veliki, rekao je u ponedjeljak Hini Alen Matanić, glasnogovornik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Vlada je prošle godine odlučila osnovati savjetodavno tijelo mladih Hrvata izvan Hrvatske koje će je savjetovati oko načina očuvanja hrvatskog identiteta u inozemstvu te poticanja mladih na preseljenje u Hrvatsku.
“Prepoznali smo potrebu da se mladi Hrvati izvan Hrvatske snažnije uključe u kreiranje politika i programa koji se neposredno na njih i odnose”, rekao je Matanić.
foto HINA/ ua
Velik interes
“Interes je bio izrazito velik”, dodao je. “U mnogim državama, osobito u Bosni i Hercegovini, u državama s hrvatskom nacionalnom manjinom i u hrvatskom iseljeništvu, mladi su pokazali snažnu motivaciju za sudjelovanjem“.
Zajednice Hrvata diljem svijeta predlagale su veleposlanstvima svoje predstavnike iz najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja.
Naposljetku je u savjet izabrano 65 mladih u dobi od 18 do 30 godina.
“U tom procesu je možda najveći izazov bio osigurati da svaka zajednica iz različitih zemalja predloži mlade koji aktivno djeluju, poznaju potrebe svoje zajednice i mogu vjerodostojno zastupati mlade”, kaže glasnogovornik.
Dalma Rojas Avila rođena je prije 28 godina u La Pazu, glavnom gradu Bolivije. Ime je dobila u sjećanje na Dalmaciju, regiju iz koje je njen predak Jorge Kuljiš Radisić isplovio s otoka Visa godine 1902.
“Nosim veliku ljubav prema Hrvatskoj, a također i znatiželju”, kaže Dalma, jedna od članica novog savjeta. Predstavnica je za područje Bolivije, Perua i Ekvadora.
Sudjeluje u aktivnostima hrvatske zajenice u La Pazu, a također i u Argentini jer studira na Sveučilištu u Buenos Airesu. Mlada znanstvenica bavi se podacima u kompaniji za razvoj tehnologije i aplikacija, a profesionalne vještine stavlja i u službu hrvatske zajednice.
“Skupljamo podatke i obrađujemo informacije o potomcima Hrvata”, objašnjava.
U Boliviji živi oko 5.000 osoba porijeklom iz Hrvatske, ali moglo bi ih biti više.
Organizacija sastanaka
“Trenutno organiziram sastanke s mladim potomcima Hrvata u tim zemljama”, objašnjava. “Slušam što žele, kakve su im aspiracije. Istovremeno među njima promičem hrvatski identitet”, dodaje.
Izvještavat će ih o mogućnostima obrazovanja i rada u Hrvatskoj, a temeljem informacija iz Zagreba.
Članovi Savjeta mladih sastajat će se najmanje jednom, a po potrebi i više puta godišnje.
“Sastanci mogu biti održani u Hrvatskoj, kao i putem digitalnih platformi, ovisno o temama, prilikama i mogućnostima“, kaže Matanić.
Cilj je da imaju redovitu i izravnu međusobnu komunikaciju, kao i komunikaciju s nositeljima izvršne vlasti i institucijama u Hrvatskoj. Nakon toga bi trebali pratiti provedbe predloženih politika i mjera.
Mladi za svoj rad neće primati novčanu naknadu nego će volontirati.
Ove godine će tako početi osmišljavati i predlagati politike, mjere i programe namijenjene mladima izvan Hrvatske. Davat će preporuke vladi i nadležnim državnim tijelima na temelju potreba i iskustva mladih iz svojih zajednica. Radit će na jačanju veza između mladih Hrvata u svijetu i sudjelovati u aktivnostima usmjerenima na očuvanje identiteta, sprečavanja asimilacije te poticanje povratka.
