Tvrtkama i lokalnim komunalnim društvima koji godinama posluju na obali bez službenih koncesija Vlada sada daje rok od najviše tri godine da u potpunosti urede imovinsko-pravne odnose i ishode dozvole ili zauvijek napuste pomorsko dobro. Pritom niti nemaju namjeru kazniti one koji su radili ilegalno, niti im oduzeti nepripadajući imovinsku korist, pravdajući to načelom razmjernosti. Ovim s jedne strane žele uvesti red na obali, ali istodobno pljusnuti sve koji su do sad radili po slovu zakona i pravilima igre te umjesto u svoj džep, dobar dio zarade plaćali davatelju koncesije, odnosno državi.
Vlada Republike Hrvatske pripremila je novi Zaključak za kojeg smatraju da otvara put konačnom rješavanju višegodišnjeg sustavnog problema bespravnog ili pravno nedorečenog obavljanja gospodarskih djelatnosti na hrvatskoj obali. Odluka obuhvaća širok spektar subjekata – od lokalnih komunalnih tvrtki koje godinama organiziraju i naplaćuju javna parkirališta tik uz more, pa sve do turističkih objekata i ugostitelja – koji na pomorskom dobru posluju bez ugovora o koncesiji, ali uz posjedovanje različitih starih odobrenja ili zbog administrativnih zastoja u državnim tijelima.
Njim se uspostavlja jasno definirano prijelazno razdoblje od najviše tri godine, u kojemu pogođeni subjekti mogu privremeno nastaviti s radom. Međutim, uvjet za to je besprijekorno i redovito plaćanje naknade koja po svojoj visini i karakteru u potpunosti odgovara propisanoj naknadi za koncesiju.
Tko sve dobiva prijelazni rok i pod kojim uvjetima?
Prijelazni model koji predlažu Banski dvori precizno targetira dvije ključne skupine gospodarskih subjekata zatečenih u nepravilnostima tijekom inspekcijskih nadzora:
Subjekti s ranijim odobrenjima lokalnih vlasti: Riječ je o tvrtkama i komunalnim društvima koja nemaju službenu državnu koncesiju, ali posjeduju akte, odluke ili dozvole jedinica lokalne samouprave temeljem kojih su godinama obavljali djelatnost, a koje državna tijela ranije nisu formalno osporavala.
Subjekti blokirani u birokratskim procedurama: Gospodarski akteri koji su savjesno poduzeli sve potrebne predradnje i pokrenuli postupke za dobivanje koncesije, ali je proces ostao nedovršen bez njihove krivnje – najčešće zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, nedostatka prostorno-planske dokumentacije ili usporene komunikacije unutar javnopravnih tijela.
Nakon što nadležni inspektori utvrde takvo stanje, nadležna tijela donijet će rješenje kojim se utvrđuje obveza i nalaže uplata naknade “s obilježjem naknade za koncesiju”. Tek podmirivanjem cjelokupnog iznosa te naknade, subjekti stječu pravo na nastavak poslovanja do formalne dodjele koncesije, a najduže tri godine (36 mjeseci) od dana donošenja Zaključka.
Zašto se odustalo od trenutnih obustava rada, drastičnih kazni i oduzimanja imovinske koristi?
U opsežnom obrazloženju odluke, Vlada se poziva na načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela europskog i domaćeg prava, ali i na usvojenu praksu Ustavnog suda RH te Europskog suda za ljudska prava (osobito citirajući presudu u predmetu Gashi protiv Hrvatske gdje se navodi da Sud smatra da bi pogreške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni pravni interes. Ustavni sud ponavlja da su nadležna tijela dužna tumačiti i primjenjivati mjerodavno pravo uvijek i bez izuzetaka u svijetlu osobitih okolnosti konkretnog slučaja.).
Temeljno je pravno stajalište da institucionalni propusti, sporost administration ili neusklađenost državnih i lokalnih tijela ne smiju ići na štetu građana i gospodarskih subjekata koji poslovanje obavljaju u dobroj vjeri.
Vlada naime smatra da bi nagle obustave rada, zatvaranja lokacija i retroaktivno izricanje drastičnih kazni (poput oduzimanja cjelokupne imovinske koristi) dovele do teških poremećaja u svakodnevnom funkcioniranju lokalnih zajednica, gubitka radnih mjesta te kaosa u turističkoj infrastrukturi. Sličan balans između zakonitosti i javnog interesa Vlada je već primijenila pri rješavanju statusa otočnih benzinskih postaja tvrtke INA d.d. te kod turističkih kampova ispred kojih još nisu precizno utvrđene granice pomorskog dobra.
Zbog toga se u prijelaznom razdoblju subjektima neće obračunavati niti naplaćivati oduzimanje imovinske koristi predviđeno Zakonom o koncesijama, već isključivo redovna koncesijska naknada, čime se omogućuje postupno usklađivanje bez prekomjernog tereta za poslodavce i lokalni proračun.
Rok od 30 dana za napuštanje obale u slučaju neuspjeha
Vlada naglašava kako je prijelazno razdoblje striktno vremenski ograničeno i odnosi se isključivo na zatečeno stanje na dan donošenja Zaključka. Pravila se ne primjenjuju na postupke pokrenute nakon tog datuma niti se njime toleriraju novi bespravni zahvati.
Ukoliko zatečeni subjekti unutar tri godine ne uspiju ishoditi pravovaljanu koncesiju – ili ako u otvorenom postupku javnog prikupljanja ponuda bude izabran drugi, najpovoljniji ponuditelj – dosadašnji korisnici dužni su u roku od 30 dana u potpunosti napustiti i osloboditi pomorsko dobro.
Popis bespravnih korisnika u roku tri mjeseca i strogi nadzor
Za operativnu provedbu ovog plana zadana su jasna zaduženja i rokovi državnim resorima:
- Registar zatečenih subjekata (rok 3 mjeseca): Ministarstvo financija (Carinska uprava) i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obvezni su u roku od tri mjeseca izraditi cjelovit popis svih subjekata i lokacija koji ulaze u ovaj prijelazni režim.
- Kontrola naplate: Carinska uprava preuzima punu odgovornost za nadzor nad redovitim i potpunim izvršavanjem uplata svih utvrđenih naknada.
- Međuresorna radna skupina: Radi ujednačenog postupanja na terenu osniva se posebna Radna skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Carinske uprave. Njezina je zadaća koordinacija provedbe na terenu, nadzor te davanje obvezujućih uputa svim uključenim tijelima.
Cijeli dokument Prijedloga zaključka u vezi s uređenjem imovinsko-pravnih odnosa radi obavljanja gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru, možete pročitati niže.
Jurica Gašpar
