Hibridni automobili s vanjskim električnim punjenjem u realnim uvjetima ispuštaju do pet puta više ugljičnog dioksida nego što pokazuju izračuni na kojima se temelji regulativa Europske unije, navodi se u studiji objavljenoj u četvrtak.
Studija koju je provela ekološka nevladina organizacija Međunarodno vijeće za čisti promet (ICCT) pokazuje “značajan i sve veći jaz između emisija CO₂ u stvarnim uvjetima vožnje i onih izmjerenih tijekom homologacijskih ispitivanja” za hibridne automobile s vanjskim električnim punjenjem, tzv. plug-in automobile, registrirane između 2021. i 2023.
Konkretno, prosječne emisije ugljičnog dioksida u realnim uvjetima bile su 3,5 puta više od vrijednosti do kojih se došlo homologacijom 2021. i 4,6 puta više od izračuna 2023.
Glavni razlog tog odstupanja jest to što se ta vrsta vozila „puni rjeđe i rjeđe vozi u električnom načinu rada nego što se očekivalo” u početnim izračunima, navodi ICCT.
Ta nevladina organizacija stoji iza otkrića afere Dieselgate, skandala koji je od 2015. godine potresao velike proizvođače automobila, optužene da su prikrivali stvarnu razinu onečišćenja dušikovim oksidima (NOx).
Peter Mock, direktor europskog ogranka ICCT-a, kaže da se „to možda čini proturječnim, ali povećanje električnog dosega novih modela u stvarnosti nije dovelo do veće uporabe električnog načina vožnje”.
Revizija metodologije izračuna koja se očekuje iduće godine „vjerojatno će smanjiti privlačnost hibridnih automobila s vanjskim električnim punjenjem kao sredstva kojim proizvođači mogu ispuniti europske ciljeve za emisije CO₂ novih automobila”, upozorava Peter Mock. „Također bi trebala dovesti do daljnjeg smanjenja njihova tržišnog udjela.”
Prema ICCT-u, hibridni automobili s vanjskim električnim punjenjem činili su oko 10 posto registriranih novih automobila u Europi od siječnja do srpnja 2026., u usporedbi s 9 posto u istom razdoblju prošle godine, dok su potpuno električni automobili u razdoblju od siječnja do srpnja 2026. dosegnuli tržišni udio od 22 posto.
Ova je studija objavljena u trenutku kada se hibridni automobili s vanjskim električnim punjenjem ubrajaju među tehnologije za koje neki proizvođači automobila, osobito njemački, žele da i dalje budu obuhvaćene europskom strategijom dekarbonizacije automobilskog sektora.
Na poticaj Njemačke, Europska komisija u prosincu je predložila odustajanje od zabrane prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, kako bi industriji ponudila veću fleksibilnost.
