Europska unija nalazi se pred važnim trenutkom koji je izazvao polemike u svim zemljama članica i to sve zbog prijedloga Uredbe EU o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece. Iako nitko ne podcjenjuje važnost borbe protiv pedofilije i zaštite maloljetnika, postavilo se pitanje hoće li Uredba poznata i pod imenom ‘Chat Control’ , ako se donese, dovesti do masovnog urušavanja privatnosti više od 450 milijuna Europljana.
Naime, u slučaju da se donese ta uredba to bi značilo da bi pružatelji usluga internetskih komunikacija i servisa elektroničke pošte skenirali sve privatne poruke, fotografije i datoteke korisnika u potrazi za materijalom koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. I dok nitko nije protiv borbe protiv pedofilije, mnogi su se otvoreno zapitali je li ovo pokušaj uvođenja masovnog nadzora nad Europljanima.
Hrvatska je jedna od zemalja koja je podržala Uredbu, no neke zemlje su pak kategorički odbile samu pomisao na tako nešto. Češki premijer Petr Fiala odbio je prijedlog i upozorio je da se takav alat može zloupotrijebiti te bi predstavljao narušavanje privatnosti milijuna ljudi. “U svoje ime i u ime cijele koalicije Zajedno želim jasno reći: nećemo dopustiti nadziranje privatne korespondencije građana. Ne slažemo se s tim da bi bilo moguće nadzirati sve e-mailove ili poruke na platformama poput WhatsAppa ili Messengera”, napisao je premijer i dodao kako se zaštita djece, koja je važna, mora postići na druge načine. “Ne tako da to znači narušavanje privatnosti milijuna ljudi. To je opasno i može se zloupotrijebiti. Zato smo to do sada odbijali i nastavit ćemo to odbijati i u budućnosti”, dodao je.
Za sebe i za celou koalici SPOLU chci jasně říct: sledování soukromé korespondence občanů nepřipustíme.
Nesouhlasíme s tím, aby bylo možné monitorovat veškeré e-maily nebo zprávy na platformách, jako je WhatsApp nebo Messenger.
Ochrana našich dětí je důležitá, ale musíme jí… pic.twitter.com/y54pD4L2sH
— Petr Fiala (@P_Fiala) August 26, 2025
O čemu je točno riječ
Obratili smo se uglednom stručnjaku za sigurnost Marku Gulanu da nam razjasni o čemu je točno riječ i imaju li Hrvati razloga za strah. “Europska unija radi na novoj uredbi koju svi nazivaju Chat Control. Ideja je plemenita, zaustaviti širenje dječje pornografije i spriječiti predatore koji putem interneta pokušavaju doći do maloljetnika. Ali način na koji se to planira napraviti već sada izaziva mnogo straha i sumnje. Zanimljivo je da danas svi govore o Chat Controlu, ali gotovo nitko nije pročitao sam službeni dokument. Rasprave se uglavnom vode na temelju novinskih naslova i kratkih sažetaka u medijima. To znači da se javno mišljenje formira više iz interpretacija nego iz stvarnog sadržaja prijedloga. I generalno, ovisno o narativu određenog autora plasira se subjektivna poruka koja se kao takva širi brzinom svjetlosti od korisnika do korisnika. Ako prijedlog prođe, pružatelji usluga poput WhatsAppa, Gmaila ili drugih aplikacija za komunikaciju morali bi razviti alate koji će pretraživati poruke korisnika i otkrivati sumnjiv sadržaj. Te informacije bi potom bile dostupne posebnom europskom centar i policiji. Problem je u tome što bi se, barem teoretski, svaka privatna poruka mogla skenirati. I to čak i u aplikacijama koje danas imaju enkripciju, gdje se danas jamči da nitko osim vas i primatelja ne može vidjeti poruku”, objasnio nam je Gulan.
Podsjetio je da su ljudi i prije imali razloga biti sumnjičavi prema digitalnom svijetu. “Nakon skandala sa Snowdenom i otkrivanja masovnog nadzora, nakon afera poput Cambridge Analytice, povjerenje u velike tehnološke kompanije već je poljuljano”, nadometnuo je.
“Chat Control bi mogao dodatno pogoršati tu situaciju. Ako ljudi počnu vjerovati da njihove poruke netko čita ili skenira, mogli bi se okrenuti drugim aplikacijama koje nisu pod kontrolom EU-a ili jednostavno koristiti manje digitalnih usluga. A kad se izgubi povjerenje, teško ga je vratiti. Važno je pritom naglasiti: predatori će uvijek pronaći nove kanale. Čak i ako se zatvore chat aplikacije, oni koji imaju bolesne namjere već su pokazali da koriste i druge prostore poput računalnih igara u kojima se okupljaju djeca i mladi. To znači da Chat Control nikada neće biti konačno rješenje. Možda će otežati dio aktivnosti, ali predatori će uvijek tražiti i nalaziti nove načine. I baš iz navedenog razloga se stvara mišljenje kako Chat Control u stvarnosti nije namijenjen zaštiti djece, već da ima puno dublju i skriveniju svrhu“, istaknuo je.
Kako pristupa Hrvatska
Prijedlog uredbe izazvao je burne reakcije i u Hrvatskoj. SDP, Most i Možemo otvoreno su izrazili svoje protivljenje toj Uredbi te su pozvali hrvatske vlasti da povuku svoju podršku prijedlogu Uredbe.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić zatražio od premijera Plenkovića da povuče glas podrške prijedlogu za kojeg smatra da je opasan i da bi pod krinkom zaštite djece od seksualnog zlostavljanja mogao dovesti do toga da se svima skeniraju sve poruke i multimedijske datoteke. Hajdaš Dončić je nadometnuo kako bi u Hrvatskoj takav prijedlog mogao omogućiti premijeru Plenkoviću i glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću da “nas kompletno špijunira” te da je Vladino podržavanje takve regulative korak prema “Vučićevoj Srbiji”. “To je podržala vlada Andreja Plenkovića. Što je to? Korak prema Vučićevoj Srbiji ili prema Orwellovom društvu?”, upitao se.
Most je isto tako izrazio svoje nezadovoljstvo s Uredbom i navodeći kako taj prijedlog krši temeljno pravo na privatnost zajamčeno Ustavom RH i Poveljom EU o temeljnim pravima, uvodi masovni nadzor nad nevinim građanima i ugrožava sigurnost i povjerenje u digitalne servise. “Kršenje prava na privatnost: sustavno skeniranje svih komunikacija značilo bi da država ili privatne kompanije dobivaju pristup najintimnijim porukama građana, od obiteljskih razgovora, zdravstvenih podataka, poslovne i odvjetničke korespondencije pa do povjerljivih komunikacija novinara i njihovih izvora. To je izravno suprotno Ustavu Republike Hrvatske i Povelji EU o temeljnim pravima. Masovni nadzor nad nevinim građanima: umjesto ciljanog djelovanja protiv kriminalaca, uvodi se logika da su svi građani potencijalni osumnjičenici. To je opasna praksa koja urušava povjerenje u institucije i otvara vrata zloupotrebama”, naveli su na svojim stranicama.
Eurozastupnik Gordan Bosanac iz stranke Možemo je u više navrata pozvao Plenkovića da povuče hrvatsku podršku prijedlogu Uredbe, navodeći kako se on i kolege iz stranke “snažno protive chat controli”. “To je prijedlog koji bi ozbiljno ugrozio temeljna prava građana. Sigurnosne službe prvo moraju identificirati sumnjive korisnike te ih potom nadzirati, a ne obrnuto. Pojedinci koji zlorabe internet kako bi činili kaznena djela moraju biti prepoznati i izolirani od srane brojnih službi kojima je to posao, al ne na način masovnog, već fokusiranog nadzora pojedinaca”, naveo je Bosanac na TikToku.
Što kažu Danci
Kontroverzni prijedlog Uredbe još uvijek nije donesen već se trenutno vrše međuinstitucionalni prigovori o njemu između Parlamenta i Vijeća Europske unije. Međutim, kao takav je jedan od prioriteta danskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Upravo zato smo se obratili danskim institucijama da nam objasne zašto je ova Uredba njihov prioritet i strahuju li od mogućeg kršenja privatnosti građana. Njihov odgovor za portal Dnevno prenosimo u cijelosti.
“Borba protiv seksualnog zlostavljanja djece i brzo ubrzane distribucije materijala o seksualnom zlostavljanju djece na digitalnim platformama od velike je važnosti za dansko predsjedništvo. Dansko predsjedništvo predstavilo je nacrt kompromisnog teksta za koji predsjedništvo smatra da postiže pravu ravnotežu između učinkovitih pravnih zaštita i poštovanja temeljnih prava EU-a. Trenutačno je tekst predmet rasprava s ambicijom da se pregovori pomaknu naprijed prema općem pristupu tijekom danskog predsjedništva. Mi kao predsjedništvo pokušavamo olakšati raspravu na najbolji mogući način kako bismo osigurali rezultate”, navodi se u odgovoru glasnogovornika Mikkela Lassena iz Stalnog predstavništva Danske pri Europskoj uniji.
Dalekosežan doseg
Ukoliko dođe do donošenja Uredbe, moglo bi biti važnih posljedica za gospodarstvo. Name, Gulan smatra kako bi u tom slučaju veliki igrači morali bi dodatno ulagati u razvoj novih alata za skeniranje poruka što će im smanjiti dobit dok bi ovo mogao biti pravi udarac za europske startupove. “Teško je biti inovativan ako vas od prvog dana čekaju visoki troškovi i složena regulativa”, dodao je.
“U digitalnoj ekonomiji povjerenje korisnika vrijedi više od bilo kojeg softvera. Ako ljudi izgube osjećaj sigurnosti, manje će koristiti digitalne usluge, manje će plaćati pretplate i sporije će prihvaćati nove tehnologije. To znači da bi digitalna transformacija mogla usporiti, a time i razvoj gospodarstva. Osim toga, postoji i širi rizik gubitak digitalnog suvereniteta. Ako europski potrošači izgube povjerenje u domaće i regulirane usluge, okrenut će se alternativama koje dolaze izvan EU-a. To ne znači samo gubitak tržišta, nego i gubitak kontrole nad time kako i gdje se podaci građana obrađuju. Ljudi se s pravom boje ovakvih regulacija, jer prepoznaju da iza ideje zaštite često stoji i mogućnost šireg nadzora”, objasnio je.
“Chat Control želi zaštititi djecu, i to nitko ne dovodi u pitanje. Ali način na koji se to planira napraviti mogao bi imati neželjene posljedice. Ako ljudi počnu vjerovati da njihove poruke nisu privatne, izgubit će povjerenje u digitalne alate. A bez povjerenja nema digitalne ekonomije. I zato je važno da se rasprava ne vodi samo na osnovu medijskih naslova, nego da se pročita i razumije što dokument stvarno donosi. Jer ono što je na kocki nije samo privatnost nego i budućnost europske digitalne ekonomije i pitanje hoćemo li zadržati barem dio digitalnog suvereniteta u vremenu kada ga već gubimo”, rekao nam je stručnjak.
Prodavačica otkrila najveću grešku pri kupnji školskog pribora: ‘Tako se najviše potroši’
Bespomoćno gledali kako Srbi rade bezumne stvari Hrvatima: Među njima je bila prepreka
