Kina, čini se, više nije ona ista zemlja koja je na početku prvog mandata (2017.2020.) američkog predsjednika Donalda Trumpa reagirala pomirljivo na njegovo pokretanje pravog trgovinskog rata protiv nje s ciljem smanjenja golemog američkog deficita u robnoj razmjeni s tom zemljom. O tome definitivno svjedoči i slijedeća vijest.
Kina je u utorak uvela carine na uvoz iz SAD-a kao brzi odgovor na nove američke carine na kinesku robu, obnavljajući trgovinski rat između dvije vodeće svjetske ekonomije dok je predsjednik Donald Trump pokušavao kazniti Kinu jer nije zaustavila dotok nedopuštenih droga. Podsjećamo, Trumpova dodatna carina od 10% na sav kineski uvoz u SAD stupila je na snagu u utorak u 05:01 GMT u 12:01 ET.
U roku od svega nekoliko minuta, kinesko Ministarstvo financija reklo je da će uvesti namete od 15% za američki ugljen i LNG i 10% za sirovu naftu, poljoprivrednu opremu i neke automobile. Nove carine na američki izvoz počet će 10. veljače, priopćilo je ministarstvo.
Odvojeno, kinesko Ministarstvo trgovine i njegova Carinska uprava rekli su da zemlja nameće kontrolu izvoza volframa, telura, rutenija, molibdena i predmeta povezanih s rutenijem kako bi “zaštitila interese nacionalne sigurnosti”.
‘Čuvaj se Trumpove ruke’: Trump, nakon Kolumbije, slomio i otpor Paname koja je učinila nešto nevjerojatno
Trump suspendirao carine Meksiku i Kanadi, ali ne i Kini
Trump je u ponedjeljak suspendirao svoju prijetnju carinama od 25 posto za Meksiko i Kanadu u posljednji trenutak, pristajući na 30-dnevnu stanku u zamjenu za ustupke na granici i kontroli kriminala s dvije susjedne zemlje. No takve odgode za Kinu nije bilo, a glasnogovornik Bijele kuće rekao je da Trump neće razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom do kraja tjedna.
Tijekom svog prvog mandata 2018., Trump je pokrenuo brutalni dvogodišnji trgovinski rat s Kinom zbog njezinog golemog trgovinskog suficita u SAD-u, s ujednačenim carinama na stotine milijardi dolara vrijednu robu koja je uzdrmala globalne opskrbne lance i nanijela štetu svjetskom gospodarstvu.
Kako bi okončala taj trgovinski rat, Kina je 2020. pristala potrošiti dodatnih 200 milijardi dolara godišnje na američku robu, ali je plan izbačen iz kolosijeka zbog pandemije COVID-a i njezin se godišnji trgovinski deficit povećao na 361 milijardu dolara, prema podacima kineske carine objavljenim prošlog mjeseca. O tome izvješćuje saudijski medij Asharq Al-Awsat.
“Trgovinski rat je u ranoj fazi pa je vjerojatnost daljnjih carina velika”, rekao je Oxford Economics u bilješci nakon što je smanjio svoju prognozu gospodarskog rasta Kine.
Trump je upozorio da bi mogao dodatno povećati carine za Kinu ako Peking ne zaustavi dotok fentanila, smrtonosnog opioida, u Sjedinjene Države. “Nadajmo se da će nam Kina prestati slati fentanil, a ako ne, carine će biti znatno veće”, rekao je u ponedjeljak.
Kina je fentanil nazvala američkim problemom i rekla da će osporiti carine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i poduzeti druge protumjere, ali je također ostavila otvorena vrata za pregovore.
Kina pokazala moć: Njena aplikacija srušila Wall Street na rekordnu razinu. Potopljena najvrednija tvrtka u SAD-u
Olakšanje u Kanadi i Meksiku
U Ottawi i Mexico Cityju, kao i na globalnim financijskim tržištima, osjetilo se olakšanje nakon dogovora za izbjegavanje velikih carina za Kanadu i Meksiko. I kanadski premijer Justin Trudeau i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavili su da su se složili pojačati napore za nadzor granica kao odgovor na Trumpov zahtjev da se suzbije imigracija i krijumčarenje droge. To bi pauziralo carine od 25% koje su trebale stupiti na snagu u utorak na 30 dana.
Kanada je pristala rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa Sjedinjenim Državama i pokrenuti zajedničke napore u borbi protiv organiziranog kriminala, krijumčarenja fentanila i pranja novca. Meksiko je pristao pojačati svoju sjevernu granicu s 10.000 pripadnika Nacionalne garde kako bi zaustavio protok ilegalne migracije i droge. Sjedinjene Države također su se obvezale spriječiti trgovinu oružjem velike snage u Meksiko, rekla je Sheinbaum.
“Kao predsjednik, moja je odgovornost osigurati sigurnost SVIH Amerikanaca i upravo to činim. Vrlo sam zadovoljan ovim početnim ishodom”, poručio je Trump na društvenim mrežama.
Nakon telefonskog razgovora s obojicom čelnika, Trump je rekao da će tijekom idućeg mjeseca pokušati pregovarati o gospodarskim sporazumima s dva najveća američka trgovinska partnera, čija su gospodarstva postala tijesno isprepletena sa Sjedinjenim Državama otkako je postignut značajan sporazum o slobodnoj trgovini 1990-ih.
Trump je u nedjelju sugerirao da će 27-člana Europska unija biti njegova sljedeća meta, ali nije rekao kada. Čelnici EU-a na neformalnom summitu u Bruxellesu u ponedjeljak su rekli da će Europa biti spremna uzvratiti ako SAD uvede carine, ali su također pozvali na razum i pregovore. SAD je najveći trgovinski i investicijski partner EU-a.
Trump je tijekom vikenda priznao da bi njegove carine mogle prouzročiti kratkoročnu bol američkim potrošačima, ali kaže da su potrebne za suzbijanje imigracije i trgovine narkoticima te za poticanje domaće industrije.
Carine, kako je prvotno planirano, pokrile bi gotovo polovicu cjelokupnog američkog uvoza i zahtijevale bi od Sjedinjenih Država više nego udvostručenje vlastite proizvodne proizvodnje kako bi pokrile jaz – što je neizvediv zadatak u kratkoročnom razdoblju, napisali su analitičari ING-a.
Tjedna analiza Zorana Metera: ‘Trumpu Trumpovo, Bogu Božje’
