“Svako vrijeme ima svoje izazove, a jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo su prometne gužve u Dubrovniku koje utječu na našu svakodnevicu i to osobito za vrijeme turističke sezone. Dubrovnik može riješiti taj problem i to velikim, hrabrim, generacijskim projektom gradnje tunela ispod Dubrovnika. Dubrovnik ne bi bio ovo što je danas da ga nisu obilježile i sagradile generacije ljudi koje su gledale unaprijed. Sve od čega Dubrovnik danas živi su nam zapravo ostavili u nasljeđe vizionari”, rekla je uvodno Knežević i dodala da je vrijeme da naša generacija preuzme odgovornost i ostavi u nasljeđe nešto onima koji dolaze.
“Projekt gradnje tunela znamo da postoji još od 80-tih godina, kao idejni projekt. Taj projekt je bio predviđen u obliku ipsilona i na trasi Kantafig-Lapad-Belvedere. Projekt trebamo izvaditi iz ladice i temeljito revidirati. On nije realiziran prvo zato jer je došao rat, pa onda nepovoljne ekonomske prilike, nakon rata. Međutim, Dubrovnik je danas jedan od najbogatijih gradova u Hrvatskoj, ali nažalost u posljednje vrijeme, pogotovo u zadnjih osam godina, na ključnim pozicijama političkim nemamo ljude koji su u stanju jedan takav projekt iznijeti, koji je nasušno potreban stanovnicima ovoga grada”, dodala je Knežević i ponovno naglasila da će biti potrebno revidirati sam projekt i to u više aspekata.
“Prvo su tehnički aspekti. Znamo da je tehnologija danas znatno napredovala i što smo vidjeli pri gradnji tunela na Pelješcu za pristupne ceste, više ne moramo pucati mine kao nekada da bi gradili tunele, postoje posebni strojevi i tehnologija koja to obavlja puno brže, bolje, jednostavnije nego što se radilo nekad. Ta tehnologija danas kad je uzmemo u obzir, može utjecati na trasu tunela koji bismo radili u budućnosti. Tu su i imovinsko-pravni odnosi, moguće je da tamo gdje su planirani ulazi i izlazi tunela danas već postoje izgrađene kuće. To znači da ćemo morati razmotriti alternativne pravce ulaza, kako ne bismo morali ulaziti u dugotrajne i skupe postupke izvlaštenja koji bi znatno otežali taj proces. Treći aspekt je financiranje tog projekta. Vjerojatno ste puno puta čuli kako nama europski fondovi uskoro neće biti dostupni. To nije istina, pogotovo ne cijela istina. Hrvatska zbog ekonomskog razvoja uskoro, na svu sreću, gubi status slabo razvijene zemlje i ulazimo u formalno pravni status tranzicijske zemlje. Što znači da će nam europski fondovi i dalje biti dostupni, samo što nećemo moći dobiti 85 posto financiranja, koliko je dobio recimo Pelješki most. Nego ćemo moći dobiti maksimalno 50-60 posto”, objasnila je Knežević.
Rekla je da se postavlja i pitanje državne potpore projektu te je u pripremi za temu istražila koliko stanovnici Dubrovnika godišnje uplate u državni proračun te je navela da iznos premašuje 300 milijuna eura.
“Dubrovnik je zaslužio da mu se država konačno oduži i sufinancira jedan ovakav projekt. Osim temeljite revizije, potrebna je politička podrška. Ja ću kao gradonačelnica Dubrovnika tražiti politički konsezus svih, da bi što prije pristupili realizaciji ovog projekta za koji će nam zasigurno trebati više od jednog mandata”, zaključila je Knežević.