Većina građana smatra da bi računi za komunalne usluge trebali biti manji ako usluga nije pružena, pokazalo je novo istraživanje HRejtinga. Istodobno, gotovo 70 posto ispitanika zadovoljno je odvozom miješanog komunalnog otpada, dok otpad razvrstava nešto više od dvije trećine građana. Oni koji to ne čine najčešće kao razlog navode nedostatak prostora u domu ili predaleke spremnike za odvajanje otpada.
Istraživanje je provedeno od 13. do 16. listopada na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna pogreška iznosi +/- 3,04 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Jedno od pitanja odnosilo se na nedavni štrajk u komunalnim službama i na to trebaju li građani dobiti umanjene račune za usluge koje im tijekom štrajka nisu bile pružene, poput odvoza smeća. Da računi trebaju biti umanjeni smatra 62 posto ispitanika. S druge strane, 21 posto građana drži da bi računi trebali ostati isti jer radnicima treba isplatiti plaće.
Još 12 posto ispitanika smatra da bi računi trebali biti manji, ali samo ako je prekid usluge trajao dulje od tjedan dana. Četiri posto ispitanih nije imalo odgovor na to pitanje. Rezultati tako pokazuju da većina ispitanika podržava smanjenje računa kada komunalna usluga nije obavljena, iako dio građana smatra da obveze prema zaposlenicima trebaju ostati prioritet, prenosi HRT.
Gotovo 70 posto građana zadovoljno je odvozom smeća
Istraživanje je ispitalo i koliko su građani općenito zadovoljni odvozom miješanog komunalnog otpada. Potpuno ili uglavnom zadovoljno tom je uslugom gotovo 70 posto ispitanika. Nezadovoljstvo je izrazilo 16 posto građana, dok se 13 posto izjasnilo da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni. Rezultati upućuju na to da većina ispitanih ima pozitivno mišljenje o odvozu miješanog komunalnog otpada, premda dio građana i dalje nije zadovoljan kvalitetom te komunalne usluge.
Na pitanje razvrstavaju li otpad, 67,4 posto građana odgovorilo je potvrdno. Preostalih 32,6 posto izjavilo je da ne razvrstava otpad. Među onima koji ne odvajaju otpad, najčešće se spominju praktične prepreke u svakodnevnom životu. Trećina ispitanika iz te skupine navela je da u svojem domu nema dovoljno prostora za više spremnika ili kanti za razvrstavanje. Nešto manje od 33 posto kao razlog je navelo to što se spremnici za odvojeno prikupljanje otpada nalaze predaleko od mjesta stanovanja.
Za oko 26 posto ispitanika problem je nejasnoća oko toga koja vrsta otpada pripada u pojedinu kantu. Drugim riječima, dio građana nije siguran kako pravilno razvrstati otpad. Najmanji udio, četiri posto onih koji ne razvrstavaju otpad, naveo je da nema povjerenja u sustav. Smatraju da se odvojeno prikupljeni otpad na kraju ponovno spoji u isti kamion za odvoz.
Nedostatak prostora i udaljeni spremnici među glavnim su preprekama
Rezultati HRejtinga pokazuju da se razlozi za nerazvrstavanje otpada ne svode samo na nezainteresiranost građana. Za mnoge su prepreke povezane s organizacijom života u kućanstvu, dostupnošću spremnika i nedostatkom jasnih informacija o pravilnom odvajanju.
Dok većina ispitanika kaže da razvrstava otpad, gotovo trećina to ne čini. Nedostatak prostora, udaljenost spremnika i nejasna pravila među najčešće su navedenim razlozima, a dio građana izražava i nepovjerenje u sustav prikupljanja otpada.
