Na popularnom Redditu se nedavno pojavila karta koja prikazuje koliko se stambenog fonda u Europi koristi kao uobičajeni dom, a koliko ostaje prazno, iznajmljeno ili se koristi sezonski. Podaci otkrivaju šokantne razlike između sjevera i juga kontinenta, ali i unutar same Jugoistočne Europe.
Kriza stanovanja u Europi postavila je brojna pitanja, jedno od kojih se tiče stupnja u kojem se postojeći stambeni fond zapravo koristi za trajno stanovanje, za razliku od toga da bude prazan ili povremeno naseljen. Visok udio praznih stanova, jedinica za kratkoročni najam, kao i vikendica i stanova koji se koriste sezonski ili privremeno, smanjuje i pristupačnost i dostupnost stanovanja za stalne stanovnike. Uzimajući ovo u obzir, način na koji se stambeni fond koristi postao je sve važnije pitanje u raspravama o tome kako riješiti europsku krizu stanovanja.
Analiza portala Geozofija temelji se na podacima Eurostata i nacionalnih statističkih zavoda, prvenstveno na rezultatima popisa stanovništva i kućanstava iz 2021. godine. Prema Eurostatu, konvencionalni stanovi su oni koji služe kao stalni dom jedne ili više osoba u trenutku popisa.
Analiza: Koliki se udio stambenog fonda koristi za stalno stanovanje?
byu/Geozofija infinancije
Srbija na razini Italije
U prosjeku, oko 80% stambenog fonda u Europskoj uniji koristi se za stalno stanovanje, dok preostalih 20% čine prazni stanovi, vikendice i kratkoročni najam. No, razlike među zemljama su ogromne – od 55% do 95%. Zemlje zapadne, centralne i sjeverne Europe prednjače. U Nizozemskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Norveškoj i Njemačkoj više od 90% stanova koristi se kao stalni dom, što odražava učinkovite stambene i porezne politike te stabilnost tržišta.
Situacija je drugačija u južnoj i jugoistočnoj Europi, gdje manje od 70% stambenog fonda služi za stalni život. Razlog je razvijen turistički sektor, velika rasprostranjenost vikendica i kratkoročnih najamnih jedinica te politike koje nisu učinkovito regulirale utjecaj turizma. Primjerice, u Portugalu 69% stambenog fonda koristi se kao stalni smještaj, dok preostalih 31% čine vikendice (19%) i prazni stanovi (12%).
Najniži udio u našoj regiji bilježi Crna Gora, samo 55%. Cijela Jugoistočna Europa pokazuje sličan obrazac. U Sjevernoj Makedoniji stalno stanovanje čini 63% stambenog fonda, u Albaniji 67%, a u Grčkoj 65%. Slovenija i Francuska odskaču s 81% i 82%, dok je Srbija na razini Italije sa čak 73%. U Hrvatskoj je taj udio 60 posto.
Turizam, vikendice i tržišne strukture ključni faktori
Ovaj obrazac jasno odražava kombinaciju čimbenika. Snažan turistički pritisak, visoku rasprostranjenost vikendica te specifične karakteristike tržišta stanovanja u regiji.
U nekim zemljama Jugoistočne Europe pojavljuju se i ranjivosti povezane s ulaganjima u nekretnine te nezakonitim financijskim aktivnostima.
Karta stambenog fonda Europe tako pokazuje da, dok se sjever kontinenta uspješno nosi s izazovima stanovanja, jug i Jugoistočna Europa i dalje traže rješenja za problem pristupačnih i dostupnih domova za svoje stanovnike.
