ZADAR – Sveučilište u Zadru prvi je put obilježilo Međunarodni dan špilja i krša, inicijativu Međunarodne unije za speleologiju kojom se nastoji podići globalna svijest o važnosti i ranjivosti ovih prirodnih fenomena. Svečani program obuhvatio je stručna predavanja te prezentaciju šest opsežnih znanstvenih projekata usmjerenih na istraživanje i zaštitu hrvatskog krša.
Prof. dr. sc. Maša Surić s Odjela za geografiju upozorila je na iznimnu osjetljivost ovog područja, istaknuvši da krš prekriva petinu neledenog kopna Zemlje te opskrbljuje vodom oko milijardu ljudi. U Hrvatskoj taj udio iznosi čak polovicu kopnenog teritorija, što dodatno naglašava potrebu za njegovim očuvanjem.
„Krški vodonosnik je iznimno heterogen te se brzine i smjerovi voda, ali i potencijalnih zagađivala, ne mogu predvidjeti kao u aluvijalnim sustavima. Suše i poplave u potpunosti mogu promijeniti smjerove podzemnih voda, što je nedavno zabilježeno zagađenje u krškom području učinilo posebno zabrinjavajućim“, naglasila je prof. dr. sc. Surić.
O bogatoj znanstvenoj aktivnosti zadarskog sveučilišta svjedoče predstavljeni projekti koji pokrivaju različite aspekte proučavanja okoliša. Tako projekt FIRE-SCAPE istražuje utjecaj požara na eroziju tla na području Parka prirode Biokovo, dok projekt IceLink primjenom 3D LiDAR skeniranja i dronova analizira perenijalni led u jamama kao arhiv klimatskih promjena.
U sklopu projekta PraDalmacija proučava se prapovijesni krajolik na lokalitetima poput Vlakna, Kozje peći, Pećine u Ždrilu i Vaganačke pećine. Nadalje, projekt MOKRO fokusiran je na promjene okoliša i biospeleologiju krškog priobalja s naglaskom na špilju Modrič, projekt PALRES rekonstruira prošle klimatske promjene kroz analizu sedrenih barijera i jezera, a projekt QUEECAD analizira špiljske sedimente i sige radi rekonstrukcije evolucije okoliša tijekom kvartara.
Gostujući predavač s PMF-a u Zagrebu, prof. dr. sc. Neven Bočić, u svom je izlaganju podsjetio kako su upravo zahvaljujući ranim istraživanjima dinarskog krša pojedini domaći pojmovi ušli u svjetsku znanstvenu terminologiju.
Pritom je naglasio da Hrvatska ima četiri jame dublje od tisuću metara, sve smještene na Velebitu, kao i najduži špiljski sustav Crnopac koji se proteže na više od 68 kilometara.
Zanimljivo je i da se dio našeg krša nalazi potopljen u Jadranskom moru, pri čemu potopljeno krško polje u Kvarneru, površine veće od 800 četvornih kilometara, predstavlja najveće takvo polje u cijelim Dinaridima.
Cjelokupno obilježavanje zaključeno je izlaganjem Marije Petry pod nazivom „PP Velebit – priča o kršu“.
D.G.

