Trumpova administracija posljednjih je mjeseci izbjegavala jasan odgovor na pitanje hoće li provesti vojne udare protiv Kube. No, prema informacijama koje je iznio dopisnik Politica, sve su spremniji na takav potez. To predstavlja značajnu eskalaciju u odnosu na prije nekoliko mjeseci, kada su dužnosnici bili prvenstveno usredotočeni na korištenje ekonomskog i diplomatskog pritiska kako bi izvršili pritisak na režim u Havani. Jedan američki dužnosnik i osoba upoznata s raspravama unutar administracije rekli su da su predsjednik Donald Trump i njegovi suradnici postali frustrirani jer američka kampanja pritiska, koja uključuje blokadu goriva otoku, nije dovela do toga da kubanski čelnici pristanu na značajne ekonomske i političke reforme. Zbog toga vojnu opciju sada razmatraju ozbiljnije nego prije.
„Atmosfera se definitivno promijenila“, rekla je osoba upoznata s raspravama. „Početna ideja bila je da je kubansko vodstvo slabo te da će kombinacija pojačane provedbe sankcija, praktički naftne blokade, i jasnih američkih vojnih pobjeda u Venezueli i Iranu zastrašiti Kubance i natjerati ih na dogovor. Sada je situacija s Iranom krenula po zlu, a Kubanci su se pokazali mnogo otpornijima nego što se mislilo. Zato je vojna akcija sada ozbiljno na stolu, na način na koji prije nije bila.“
Prošli tjedan pojavila se vijest da se SAD približava podizanju optužnice protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raúla Castra, 94-godišnjeg brata pokojnog diktatora Fidela Castra. To je dovelo do nagađanja da bi SAD mogao izvesti vojnu operaciju hvatanja Castra, slično kao što je učinio protiv venezuelskog vođe Nicolása Madura u siječnju. No, američki vojni planeri razmatraju mnogo širi raspon opcija od samog hvatanja jedne ili dvije osobe. Vojna akcija mogla bi varirati od jednog zračnog udara s ciljem zastrašivanja režima i prisiljavanja na ustupke, pa sve do kopnene invazije s ciljem njegova rušenja.
‘Kuba će uskoro pasti, a SAD će pomoći’
Američko Južno zapovjedništvo posljednjih je tjedana „pokrenulo seriju planiranja“. Drugim riječima, počelo je izrađivati planove za moguću vojnu akciju. Zasad nema konačne odluke, Pentagon u regiji ima dovoljno vojne moći. Kuba, država s 10 milijuna stanovnika, nalazi se samo 145 kilometara od obale Floride. Jedan malo vjerojatan scenarij uključuje korištenje kubanskih emigranata u bilo kojoj misiji. „Zaključili su da emigranti ovdje nemaju nikakvu ulogu osim navijanja i provociranja. Ovo neće biti Zaljev svinja 2.0“, rekao je izvor.
Dužnosnik Bijele kuće ponovio je Trumpove tvrdnje da će Kuba uskoro „pasti“ i da će „SAD biti tamo kako bi pomogao“. Dodao je: „Posao Pentagona je pripremiti opcije kako bi vrhovni zapovjednik imao maksimalnu fleksibilnost. To ne znači da je predsjednik donio odluku.“ Dužnosnici administracije već pripremaju teren u javnosti za moguće vojne poteze. Državni tajnik Marco Rubio nagovijestio je nešto prijeteće u intervjuu za Fox News prošlog tjedna. „Dat ćemo im priliku. Ali mislim da se to neće dogoditi. Ne vjerujem da ćemo moći promijeniti smjer Kube dok su ovi ljudi na vlasti.“
Tijekom vikenda Axios je izvijestio da je Kuba nabavila stotine vojnih dronova i razgovarala o načinima njihove uporabe u slučaju sukoba između Washingtona i Havane. Mnogi analitičari nacionalne sigurnosti taj su izvještaj protumačili kao namjerno curenje informacija radi opravdavanja mogućeg američkog vojnog udara na Kubu. Uvijek je nezahvalno predviđati što će nepredvidivi Trump učiniti, pa možda ipak ne treba žuriti s klađenjem. Trump također mora uzeti u obzir političku situaciju, s obzirom na pad popularnosti i rast cijena goriva zbog rata s Iranom. Veličina eventualne operacije na Kubi mogla bi ovisiti o tome što smatra da će njegovi MAGA pristaše tolerirati. „Mogli bi pokušati s prilično malom operacijom, ali ako tako razmišljaju, možda opet precjenjuju ono što mogu postići“, rekao je Brian Latell, bivši visoki dužnosnik CIA-e koji se bavio Kubom.
Amerikanci misle da je Kuba laka meta, varaju se
Kubanski dužnosnici tražili su veću pomoć od Rusije, dodaje izvor. Moskva je već poslala tanker goriva kojem je SAD dopustio dolazak na otok krajem ožujka, pruživši privremeno olakšanje. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel napisao je u ponedjeljak na platformi X da bi američka vojna agresija protiv Kube „izazvala krvoproliće nesagledivih posljedica“. Nekoliko nedavnih poteza pokazuje sve veće nestrpljenje Trumpove administracije. Osim izvještaja o dronovima i mogućoj optužnici protiv Raúla Castra, ti potezi uključuju proširenje američkih sankcija protiv Kube; objavu posjeta direktora CIA-e Johna Ratcliffea otoku prošlog tjedna, tijekom kojeg je Havani postavio nekoliko zahtjeva; izvještaje da SAD povećava nadzorne letove iznad otoka te prepirke između SAD-a i Kube oko uvjeta vezanih uz američku ponudu pomoći od 100 milijuna dolara.
Rubio, rođen u SAD-u kao dijete kubanskih imigranata, dugo prezire represivni i korumpirani režim u Havani. No, u prvim danima nakon operacije u Venezueli, koja je dovela do prekida venezuelanskog izvoza nafte na Kubu, Rubio je više naglašavao važnost ekonomskih nego političkih promjena na Kubi. Takva retorika sugerirala je da je tada želio djelovati oprezno i metodično kako bi ograničio kaos mogućeg iznenadnog političkog kolapsa. Ideja je bila uvjeriti postojeće kubansko vodstvo da provede ozbiljne ekonomske reforme. One uključuju privatizaciju brojnih državnih poduzeća, veći pristup internetu za građane i dopuštanje većih stranih ulaganja. No, prema riječima ljudi upoznatih s raspravama, režim je takve poteze smatrao prijetnjom vlastitom opstanku. Stav režima, koji nije potpuno neutemeljen, jest da su mnogi kubanski ekonomski problemi posljedica desetljećima starog američkog embarga i drugih američkih pritisaka.
Kako su mjeseci prolazili, njegova poruka se promijenila. Počeo je naglašavati političke promjene jednako kao i ekonomske. U posljednje vrijeme govori o potrebi uklanjanja ljudi koji su na vlasti, bez previše detalja. Rubio je sve uvjereniji da je režim u Havani nepopravljiv. Možda je najzanimljivije to što Rubio posljednjih tjedana snažno promovira ideju da Kuba predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Trumpovi problemi u Iranu neće spriječiti vojnu operaciju protiv Kube, naprotiv, mogao bi postati nestrpljiv za novom pobjedom pa se Kuba možda čini lakom metom. No, to bi mogla biti pogrešna procjena, upozoravaju bivši američki dužnosnici i analitičari.
