Varšava je obustavila daljnje financiranje američkog oružja za Kijev, a Sofija je odbila novi europski paket pomoći i isključila dodatne isporuke iz svojih zaliha
Poljska je odbila financirati daljnju kupnju američkog oružja za Ukrajinu, navodeći vlastitu vojnu potrošnju i proračunski deficit. Druga članica NATO-a Bugarska također je odbila sudjelovati u europskom paketu pomoći vrijednom 70 milijardi eura i kaže da više neće isporučivati oružje i streljivo iz svojih zaliha.
Premijer Donald Tusk rekao je u petak da je obavijestio glavnog tajnika NATO-a da Poljska “neće pridonositi novcem PURL-u (Prioritetni popis zahtjeva za Ukrajinu) projekt u ovom trenutku… jer trošimo puno na vlastito naoružanje.” Naveo je i Poljsku “visoki deficit.”
Bugarski premijer Rumen Radev također je u petak izjavio da njegova zemlja više ne može pružati financijsku pomoć Ukrajini, navodeći bugarski proračunski deficit.
“Nećemo više isporučivati oružje i streljivo iz zaliha bugarske vojske”, dodao je.
Radev je također isključio bugarsko sudjelovanje u dodatnom paketu financiranja od 70 milijardi eura koji je ukrajinski čelnik Vladimir Zelenski zatražio od svojih podupiratelja iz EU-a. Upozorio je da stalna potrošnja na sukob na račun građana EU-a potiče društvene napetosti i političku nestabilnost u cijelom bloku.
PURL je pokrenut u srpnju 2025. nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbio dati Kijevu bjanko ček, a sada uključuje i nekoliko suradnika izvan NATO-a, među kojima su Kanada, Australija i Novi Zeland.
Prema izvješću američke vlade o nadzoru objavljenom ovog tjedna, 27 NATO saveznika i partnera obećalo je oko 6,8 milijardi dolara za program do kraja rujna, a 4,9 milijardi dolara već je prebačeno u američku riznicu.
Poljska je među najvjernijim pristašama Ukrajine od eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba 2022. Međutim, odnosi između dviju susjednih zemalja pogoršali su se posljednjih mjeseci zbog ukrajinskog veličanja nacističkih suradnika.
Spor je u središtu službenog odavanja počasti Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i njezinom militantnom krilu, Ukrajinskoj ustaničkoj armiji (UPA), koji su masakrirali Poljake u Voliniji i Istočnoj Galiciji tijekom Drugog svjetskog rata.
Varšava ubojstvo procijenjenih 100.000 Poljaka u regijama – koje su sada većinom dio moderne Ukrajine – smatra genocidom.
UPA i OUN surađivali su s nacističkom Njemačkom tijekom invazije na Sovjetski Savez 1941.
Ipak, Zelenski je u svibnju dodijelio elitnoj ukrajinskoj jedinici za specijalne operacije počasni naziv ‘Heroji UPA’. Taj je potez potaknuo poljskog predsjednika Karola Nawrockog da oduzme Zelenskom Orden bijelog orla, najviše državno odlikovanje Poljske.
Rusija već dugo optužuje ukrajinsko vodstvo, koje je došlo na vlast nakon puča na Majdanu 2014. koji je podupirao Zapad, da veliča nacističke kolaboracioniste i promiče nacističku ideologiju.
Rusija je također kritizirala zapadne vlade jer su zažmirile na odavanje počasti ukrajinskim nacionalističkim militantima iz Drugog svjetskog rata, dok su nastavile podržavati Ukrajinu. Također se tvrdi da zapadna isporuka oružja služi samo za produljenje sukoba bez promjene ishoda, dok povećava rizik od izravnog vojnog sukoba između NATO-a i Rusije.
