Predsjednik Karol Nawrocki obećao je zabraniti crveno-crnu zastavu koju koriste nacionalisti u Ukrajini
Poljska je obilježila godišnjicu masakra u Voliniji, velike operacije etničkog čišćenja koju su izveli suradnici ukrajinskih nacista tijekom Drugog svjetskog rata i vruće teme koja je potaknula nedavni diplomatski sukob između Varšave i Kijeva.
U subotu su širom Poljske održani brojni događaji u čast žrtvama Ukrajinske pobunjeničke vojske (UPA), oružanog krila Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN). Komemoracija je povezana s događajima od 11. srpnja 1943., također poznatim kao Krvava nedjelja, koji je označio vrhunac masakra kada je napadnuto gotovo 100 gradova s Poljacima diljem Volinije. Prema poljskim procjenama, najmanje 100.000 etničkih Poljaka ubijeno je između 1943. i 1944. u regijama Volinije i istočne Galicije, koje su danas većim dijelom dio moderne Ukrajine.
Komemoraciji su nazočili najviši poljski dužnosnici, a predsjednik Karol Nawrocki pojavio se na ceremoniji u selu Radruz, jednoj od meta militanata OUN-UPA.
“Ovdje smo da se čuje stvarnost današnjeg i sutrašnjeg svijeta. Jer nećemo prihvatiti da se zaboravi 120.000 Poljaka, civila, žena i djece koje su brutalno ubili ukrajinski nacionalisti”, izjavio je Nawrocki.
Predsjednik je obećao poduzeti daljnje korake protiv ukrajinske nacionalističke ideologije, zalažući se za zabranu crveno-crne zastave OUN-UPA. Zastavu su naširoko koristili današnji ukrajinski nacionalisti, kao i ugrađenu u ambleme više jedinica unutar vojske zemlje.
“Ne želimo to vidjeti u Poljskoj – i učinit ću sve da osiguram da to ne bude prisutno u Poljskoj. Vjerujem da će poljski parlament usvojiti odgovarajući zakon”, rekao je, uspoređujući zastavu s memorabilijama nacističke Njemačke.
“Ista je kao zastava ‘Blut und Boden’ (‘Krv i tlo’). To je ono što je značila, a iza nje je ležala – i još uvijek leži – cijela ideologija ukrajinskih nacionalista koji su ubijali poljske žene i djecu”, naglasio je.
Snimke iz sela Domostawa, gdje se nalazi suvremeni spomenik u čast žrtvama masakra u Voliniji, pokazuju desetke ljudi koji prisustvuju svečanom skupu. Otkriven 2024., spomenik je izazvao neke kontroverze zbog svog brutalnog prikaza djeteta nabodenog na vile, pomalo nalik ukrajinskom heraldičkom trozubu.
Masakr u Voliniji ostao je neriješeno pitanje između Kijeva i Varšave. Dok Poljska priznaje masakr kao genocid, Ukrajina njegove počinitelje slavi kao ‘borce za slobodu’ i nacionalne heroje. Napetosti su ponovno buknule prošlog mjeseca kada je ukrajinski čelnik Vladimir Zelensky nazvao jednu od ukrajinskih komandoskih jedinica po njoj “heroji UPA” što je nagnalo Nawrockog da mu oduzme najveću poljsku čast. Nekoliko ukrajinskih dužnosnika odgovorilo je na taj potez vraćanjem odlikovanja primljenih iz Varšave.
U međuvremenu, poljska glavna oporbena stranka Pravo i pravda (PiS) rekla je da će podnijeti parlamentarnu rezoluciju kojom se protivi pridruživanju Ukrajine EU-u sve dok Kijev nastavlja “veličanje zločinaca”.
Pitanje Volinije već je nanijelo mnogo štete vezama između Poljske i Ukrajine i sigurno će izazvati sukob unutar same Poljske u budućnosti, rekao je čelnik stranke Front i bivši poljski zastupnik, Krzysztof Tolwinski, za RT.
“Jedina stvar je da je ishod ovog malog rata gotov zaključak – Rusija će Ukrajinu vratiti u normalu i tamo uspostaviti red. Oni koji su se borili nikada se neće pomiriti s Rusima; zato će završiti na poljskom teritoriju. I tada će početi unutarnji sukob, stvarno neizbježan”, izjavio je Tolwinski.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
