Mnogo je toga za razjasniti u izvornim prijetnjama Donalda Trumpa – i pojašnjenjima njegovih vojnih zapovjednika.
Njegov početni prijedlog “BLOKADE svih brodova koji pokušavaju ući ili izaći iz Hormuškog tjesnaca” sada se čini da se odnosi samo na brodove koji putuju u ili iz iranskih luka . Ali čak je i takav potez je prepun komplikacija i rizika, misli Joe Inwood, dopisnik za BBC iz Washingtona.
Diplomatska eskalacija…
Zaustavljanje brodova pod iranskom zastavom je jedan mogući potez, ali što je s tankerom pod indijskom ili pakistanskom zastavom? Kineski brodovi činili su značajan udio brodova koji su uspjeli proći. Ukrcaj na brod je tehnički čin rata, i svakako duboko neprijateljski čin. Diplomatske posljedice mogle bi biti ogromne, piše analitičar. To bi postavilo presedan koji ne bi prošao nezapaženo u Južnom kineskom moru, gdje kineske ambicije oko Tajvana nikada nisu daleko od površine.
Trump je također rekao da “nitko tko plaća ilegalnu trošariinu (Iranu) neće imati siguran prolaz otvorenim morem”. Široko se izvještava da se za siguran prolaz naplaćuje naknada od otprilike 2 milijuna dolara – što bi mogao biti važan izvor prihoda za Iran.
Ali to bi se moglo plaćati u kriptovaluti što bi bilo teško pratiti. Kako razlikovati one koji su kupili siguran prolaz od onih čije su vlade to ispregovarale? Vidimo, ostaje niz pitanja.
IRGC spokesperson: Security in the Gulf and Sea of Oman “is either for everyone or no one.”
He warns that vessels linked to Iran’s enemies will be barred from the Strait of Hormuz, adding that any threats to Iranian ports would place all regional ports at risk. pic.twitter.com/NUvP6kALbO
— Iran Exclusive (@24_70xu) April 13, 2026
Reakcija Kine
Kineska vlada pozvala je na smirenost i suzdržanost sa svih strana dok Donald Trump prijeti pokretanjem pomorske blokade iranskih luka.
Kina nije potvrdila da je imala ikakvu ulogu u nagovaranju Teherana da prisustvuje mirovnim pregovorima u Pakistanu tijekom vikenda, ali nema sumnje da će Peking htjeti kraj ovog rata. I ne samo zato što im treba iranska nafta. Iran osigurava samo oko 13% kineske sirove nafte. Ako bude potrebno, Peking bi se mogao potražiti negdje drugdje za te zalihe, piše Laura Bicker, dopisnica iz Kine za isti britanski državni medij.
No, Hormuški tjesnac ključan je za opskrbu energijom iz drugih zaljevskih država, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran i UAE.
Bliski istok postao je važniji Kini posljednjih godina jer je Peking vodio trgovinski rat s Washingtonom. Upravo to je regija oko koje se vodi borba za utjecaj između dvije najveće svjetske sile. Kineski izvoz na Bliski istok rastao je gotovo dvostruko brže od izvoza u ostatak svijeta u 2025. godini.
Tu leže pravi interesi Kine. Njeno gospodarstvo uvelike ovisi o prodaji robe zemljama diljem svijeta, a globalna nestabilnost bit će ozbiljna briga za Peking i kinesko izvozno orijentirano gospodarstvo.
Predsjednik Xi također neće htjeti da SAD ima ikakvu ulogu u nadzoru ovog strateškog plovnog puta.
“Pratimo situaciju na Bliskom istoku. Naši brodovi ulaze i izlaze iz voda Hormuškog tjesnaca. Imamo trgovinske i energetske sporazume s Iranom. Poštovat ćemo ih i očekivati da se drugi ne miješaju u naše poslove. Iran kontrolira Hormuški tjesnac i on je otvoren za nas”, rekao je sinoć kineski ministar obrane admiral Dong Jun za agenciju Xinhua.
To bi moglo prisiliti Peking da razmotri poduzimanje daljnjih akcija. No, Kina ima dugogodišnju politiku nemiješanja i zasad se ne čini zainteresiranom za pružanje jamstava za dugoročnu sigurnost Irana.
Propast pregovora tijekom vikenda i prijetnja Donalda Trumpa blokadom brodova koji dolaze iz iranskih luka i kreću se prema njima imali su očekivani utjecaj na tržišta. Cijene nafte ponovno su porasle iznad 100 dolara po barelu, azijske burze su pale, a terminski ugovori na europskom tržištu ukazuju na niže otvaranje.
Rat u Iranu pokazuje snagu kineskog geopolitičkog šaha
