Ukrajina se suočava s dubokom demografskom krizom, koja smrtno prijeti budućnosti nacije. Naime, prema najnovijim podacima The World Factbooka, ova zemlja trenutno ima najvišu stopu smrtnosti i najnižu stopu nataliteta na svijetu. Nažalost, takva kombinacija demografskih faktora mogla bi ozbiljno ugroziti njenu dugoročnu održivost, u smislu ekonomskog rasta, socijalnih usluga i nacionalnog razvoja.
Aktualna stopa smrtnosti u Ukrajini iznosi 18,6 na 1000 ljudi. Usporedbe radi, Litva, koja se nalazi na drugom mjestu, ima stopu smrtnosti od 15,02 na 1000, a Srbija slijedi s 14,9. Istodobno, ukrajinska stopa nataliteta je tek šest rođenih na 1000 ljudi, što predstavlja globalni ekstrem. Na suprotnom polu liste je Niger s 46,6 rođenih na 1000 ljudi.
U prvoj polovici 2024., Ukrajina je zabilježila 87.655 rođenih, što je smanjenje od 9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U istom razdoblju bilo je registrirano 250.972 smrtnih slučajeva, što znači da su na svako novorođenče zabilježena tri umrla. U razdoblju 2018.-2020. je ovaj omjer bio 2:1.
🇺🇦 Ukranian vet with an interesting t-shirt explains that once you come back crippled nobody wants to you. pic.twitter.com/dNUGqVh0P8
— Lord Bebo (@MyLordBebo) September 14, 2024
Srozavanje trajanja života
Ministarstvo zdravstva Ukrajine je istaknulo da stope nataliteta u zemlji kontinuirano opadaju za oko sedam posto godišnje još od 2014., nakon početka oružanih sukoba u zemlji. Situacija se dodatno pogoršala od početka 2022. godine. Usporedbe radi, u prvoj polovici 2021. zabilježeno je 132.595 rođenih, što je bilo 1,5 puta više od trenutnih brojki.
Ukrajina također ima i najnižu ukupnu stopu plodnosti na svijetu, s prosjekom od 0,7 djece po ženi u reproduktivnoj dobi. Prema istraživačkom centru financiranom od strane ukrajinske vlade, ovo predstavlja rekordno nisku stopu plodnosti, što znači da je obnova populacije gotovo nemoguća u ovim uvjetima.
Paralelno, očekivano trajanje života ukrajinskih muškaraca drastično je smanjeno, sa 66-67 godina prije rata na samo 57-58 godina, prema riječima Elle Libanove, ravnateljice Instituta za demografiju i društvene studije pri Nacionalnoj akademiji znanosti Ukrajine. Ova brojka smješta Ukrajinu među zemlje s najnižim životnim vijekom, usporedivu s državama poput Čada i Nigerije, gdje je očekivano trajanje života 54 godine.
One of the reasons Zelensky has held back from mobilising young men…
There’s simply not a lot of them and Ukraine’s demographic prospects were already very dire.
That’s one of the most depressing population pyramid I’ve ever seen https://t.co/UMWaRlDWdL pic.twitter.com/dldKYRnVbJ
— François Valentin (@Valen10Francois) September 17, 2024
“Demografska katastrofa”
No, kao da to nije dosta, procjenjuje se da je oko šest milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine, većinom žene i djeca, dok su vojno sposobni muškarci uglavnom ostali u zemlji, mnogi od njih boreći se na fronti. Dodatno, oko četiri milijuna ljudi je blokirano na teritorijima koje su okupirale ruske snage, što dodatno otežava demografski oporavak.
“Imamo katastrofu, pošto smo napravili puno pogrešaka, kada se tim ljudima nisu pružile konzularne usluge. Sada, upravo obrnuto, ih pokušavamo pružiti. Razlog za to su stotine tisuća prijava za odricanje od ukrajinskog državljanstva … Postoje ljudi koji su jako dugo van Ukrajine. Imaju dvije putovnice i jednostavno se odreknu one ukrajinske. Sada imamo stvarnu demografsku katastrofu. Netko se mora pozabaviti time”, poručio je zastupnik Vrhovne Rade Mikola Kniažitski.
Ukrajina je brojala 48 milijuna stanovnika u 2001., a 38 milijuna u 2022. godini. Sada, prema bivšem ukrajinskom premijeru Nikolaju Azarovu, broj stanovnika se dramatično smanjio. “Prema zatvorenim podacima, broj aktivnih mobilnih korisnika u Ukrajini je samo 16 milijuna, aktivnih SIM kartica – oko 25 milijuna. Odnosno, oko 18-19 milijuna ljudi sada je ostalo u Ukrajini. Deprimirajuće brojke”, stoji u objavi Azarova. Wall Street Journal pak raspolaže nešto optimističnijim brojkama, izvijestivši kako je “ukupna populacija na teritoriju pod kontrolom Kijeva sada pala na između 25 i 27 milijuna, prema prethodno neobjavljenim procjenama ukrajinske vlade”.
Мои оценки по стремительному сокращению количества населения Украины подтвердились.
По закрытым данным, число активных пользователей мобильной связи в Украине – 16 млн., активных сим-карт – примерно 25 млн.
То есть в Украине сейчас осталось примерно 18-19 миллионов человек pic.twitter.com/xASou3MGaG
— Николай Азаров (@AzarovNikolay_) August 26, 2024
Problem radne snage
“Ukrajini nedostaje ljudi”, naslov je lipanjskog Bloombergovog članka koji problematizira sve izraženiji manjak radne snage u zemlji. U njemu se navodi kako isti odljev ljudstva koji je oslabio nacionalne vojne kapacitete sada također ugrožava produktivnost u industrijama poput građevine, rudarstva i uslužnog sektora.
Prema istraživanju Instituta za ekonomska istraživanja i političko savjetovanje, otprilike polovica poduzeća u Ukrajini suočava se s poteškoćama u zapošljavanju. Kao rezultat toga, ratne plaće rastu kako bi se zadržali radnici, a istovremeno tvrtke pokušavaju zaposliti žene na poslovima koji su prije bili rezervirani za muškarce te traže strane radnike. Primjerice, Metinvest, čeličani i rudarski konglomerat, suočava se s izazovom popunjavanja tisuća radnih mjesta, a proces zapošljavanja traje znatno duže nego u mirnodopsko vrijeme. Njihova direktorica za održivost, Tetiana Petruk, ističe da je regrutacija dodatno otežana jer su mnogi radnici regrutirani u vojsku, a vojni regruteri čak dijele obavijesti o novačenju na ulazima u tvrtke.
Ovakva situacija snažno opterećuje ukrajinsku ekonomiju, koja je već izgubila četvrtinu svoje proizvodnje od početka invazije. Ako se mobilizacija nastavi ovim tempom, tvrtke bi mogle biti prisiljene dodatno smanjiti proizvodnju, što bi dodatno ugrozilo gospodarsku održivost zemlje i njezine vojno-strateške ciljeve.
Director of the Institute of Demography and Social Research: “There is already a shortage of labor in Ukraine. If we cannot provide ourselves with labor force, and we will not be able to, then we will have to invite someone from other countries. “
“The last Ukrainian” is near? pic.twitter.com/UwAWgrTO25
— Marin Prvan (@theprvan) June 16, 2024
Prelazak u suparničke redove
Volodimir Zelenski je, poznato je, u travnju smanjio granicu dobi za mobilizaciju s 27 na 25 godina. No, premda su neki, poput američkog senatora Lindseya Grahama, to nazivali “nedovoljnim”, čini se da postoji konkretan razlog zbog čega se letvica zaustavila upravo tu. “Jedan od ključnih razloga zašto Zelenski odbija mobilizirati ključnu kohortu muškaraca u dobi između 18 i 25 godina – obično glavninu svih borbenih snaga- je taj što većina tih ljudi još nije imala djecu, prema bivšim ukrajinskim dužnosnicima. Ukoliko novaci te dobne skupine umru ili postanu nesposobni, buduća demografska perspektiva dodatno bi se zamračila”, piše Wall Street Journal.
Doduše, čini se mobilizacija građana za ukrajinsku vojsku (AFU) nije jedini problem Kijeva. Naime, neki Ukrajinci dobrovoljno odlaze na front – u “protivničke” redove. “Od 2001. do 2011. sam služio u ukrajinskoj mornarici. Da budem iskren, još uvijek ne razumijem kako se to dogodilo. Morao sam zaštititi svoju obitelj i djecu. (Sada se borim da budemo) dio Rusije i ruski građani”, priznao je stanovnik Donbasa kamerama ABC-a.
Spomenuti je ruski govornik, što je, moguće, jedan od razloga njegove zamjene strana. Jer, u ukrajinskim redovima, takvi često – nisu poželjni. “Ne mogu ignorirati intervju Irine Farion (op.a. nedavno ubijena ukrajinska političarka poznata po izjavi da ruski govornici koji služe u ukrajinskoj vojsci “nisu Ukrajinci niti domoljubi”, već “Rusi”) … Ja sam građanin Ukrajine i ukrajinski vojnik. Prema vama, ja sam nedostojan službe. Prema vama, ja sam nedostojan živjeti u Ukrajini, među Ukrajincima. Tražim da me se oslobodi moje vojne dužnosti i otpremi me se odavde. Dajte mi tjedan dana da rasprodam sve što imam i otvorite granicu da napustim ovaj teritorij … Je***e se! Skupite ukrajinske govornike i dovedite ih u je***e rovove … Dođite ovdje skupljati utrobe, ruke i noge momaka”, istresao je dušu jedan takav.
A Ukrainian soldier made an indignant video to Irina Farion about her attitude towards Russian-speaking people.
And he said: I have a question for the government!But he really has to ask himself the questions.
Farion will remain, but what will happen to him->Farion interview pic.twitter.com/NhwCegWre7
— senore_amore (@SenoreAmore) November 7, 2023
Snivanje amputacije
Međutim, nisu samo neki vojnici naklonjeni ciljevima “specijalne vojne operacije”, već i sami – civili. “Ukoliko se fronta približava gradu na 15-ak kilometara, što je domet topničke paljbe, nužno je nasilno iseliti čitav grad. Čitava vojska zna o čemu govorim, pošto lokalci namjeravaju komunicirati s protivnikom te identificirati nas kao mete”, požalio se časnik 3. jurišne brigade Sergej Tiščenko.
Slične brige muče i jednog drugog časnika, koji je iznenađen što čak ni djeca od osam godina ne vole ukrajinsku vojsku. “Išao sam u supermarket kupiti namirnice i mirno šetao s košarom pokraj redova. Onda sam začuo dijete da kaže: ‘Je***i regruter!’ … Pogledalo me namršteno i otišlo. Ostao sam u šoku”, prepričao je oneraspoloženi Ukrajinac.
A kakav je moral u samim redovima AFU-a, sugerira intervju jednog njenog (bivšeg) pripadnika. “Otkinut mi je samo donji dio noge. Takva sitna amputacija se smatra vojnikovim snom. U principu, svatko tko se bori sanja da će mu noga biti otkinuta ispod koljena i da će ići kući. Oni koji su na prvoj crti će svakako otići od tamo ozbiljno ranjeni ili u vreći. Kontuzije, lakše ozljede, geleri… Zbog toga ne odlazite. Tamo je tako grozno da, iskreno, svaki od njih želi ići kući. Moraš biti manijak, mentalni pacijent da želiš ostati tamo”, kazao je “sretni” mladić.
🇺🇦🚨‼️ Ukranian party after they were released from the army! pic.twitter.com/4FimQLeM9i
— Lord Bebo (@MyLordBebo) September 17, 2024
Većina želi kraj
Njegove riječi je potvrdio i veteran nagrađen zlatnim križem, rekavši pred kamerama: “Dečki tamo nestaju, dok oni pričaju je***a sr***a na televiziji, o tome kako je sve dobro. Ne, to nije je***a istina, ništa nije je***o dobro! … Nemamo ništa! Stojimo sa strojnicama, automatskim puškama, RPGom-17 i granatama. To je sve što imamo. Zato izvijestite na televiziji da te pederčine svih šopaju sr***ima!”
Imajući u vidu sve navedeno, nameće se pitanje: Koliko dugo je ovo stanje održivo, prije nego dođe do potpunog urušavanja kijevskih borbenih linija, ali i ukrajinske države kao takve? Pa, ako je pitati same Ukrajince – vrijeme opasno curi. Naime, prema posljednjoj anketi Nacionalnog demokratskog instituta, većina građana (57 prema 38 posto) podržava mirovne pregovore s Rusijom.
Ipak, Ivan Katčanovski, ukrajinski profesor politologije sa sveučilišta u Ottawi, ističe kako “ova anketa, kao i prethodne, zapravo značajno podcjenjuje potporu javnosti mirovnim pregovorima”. “Rezultati anketa u Ukrajini su iskrivljeni zbog pristranosti prema društvenoj poželjnosti, straha od izražavanja stavova koji su suprotni nedemokratskoj vladi te isključenja okupiranih i anektiranih regija Ukrajine”, napisao je Ukrajinac.
🇺🇦🇷🇴 “100 meters and freedom”
— Ukrainian guy dreams of running to Romania pic.twitter.com/IGqWrJFItM
— Lord Bebo (@MyLordBebo) September 7, 2024
Protunarodna vlada
Konačno, raspoloženje mnogih stanovnika ratom poharane Ukrajine je možda najbolje sažeo stanovnik Donjecka, koji je služio kao “fikser” za reportažu ABC-a, ustvrdivši: “Ja nisam za Kremlj, ja sam proukrajinac. Ali ukrajinska vlada je sada ta koja je protiv ukrajinskog naroda.”
Za još ovakvog sadržaja upratite autorov X profil i Substack.
Ukrajina ostaje bez muškaraca, ali Zapad zahtijeva još krvi na oltaru ‘slobode i demokracije’
