Jasmin Deraković kazao je kako će biti deficit radnika iz STEM područja i deficit edukacijsko-rehabilitacijskog kadra. “Moramo pokušati pronaći model i početi raditi po ovom pitanju”, poručio je.
Anita Bonačić Obradović komentirala je produženi boravak i pomoćnike u nastavi, ali i stručne razvojne službe.
„Pandemija covida i društvene mreže utjecala je na učenike i mentalno zdravlje. Ne smijemo zatvarati oči na ovu tematiku. Mi smo odradili sve školski, osnovali smo tim, ali pitam se kad ćemo krenuti s tim aktivnostima? Sve je veći broj zlostavljanja u školama, to što djeca djeci rade.. ne znam… to ne rade ni odrasli. Treba puno toga raditi“, poručila je. Dodala je kako bi bilo dobro da postoji centralizirana kuhinja za osnovne škole.
Dživo Brčić komentirao je kako je veliki dio spomenutog izvan mogućnosti i nadležnosti Grada.
„Državna uprava osigurava plaće, a grad se uključuje u procese stručne službe. Problem mentalnog zdravlja je zaista zabrinjavajuć. Stručne službe najviše se bave nasiljem u školama i ne ostaje im previše mjesta za rad s djecom s poteškoćama. Radimo na razvoju za stručne razvojne službe u vrtiću, tražimo najbolji način ali tu je puno zakona i akata koje treba zadovoljiti“, najavio je pročelnik Dživo Brčić.
Dodao je kako ne nedostaje edukacijskih rehabilitatora.
„Trebamo ih vratiti u sustav jer ih dosta radi privatno“, kazao je.
Marko Potrebica govorio je o fenomenu inkluzije.
„To je plemeniti čin. Živimo u društvu gdje su nam djeca genijalci… Da ja ne bih govorio kako imam novog Pogorelića treba postojati sustav koji bi to mogao prepoznati. Tu je ključni problem – pod inkluzijom u razredu nažalost dolaze djeca s papirima koja nažalost nisu sposobni pratiti nastavu. Vrijeme je da kao društvo kažemo nešto oko toga. Ne može svako dijete ići po tom programu. Trebaju stručne službe porazgovarati s roditeljima. Djeca nemaju koristi od tog integracijskog postupka, a i druga djeca ne mogu pratiti nastavu. Lijepo je biti plemenit, ali trebamo biti iskreni“, poručio je Potrebica.
Govorio je o mobitelima.
„Danas se dobar dio nasilja prebacio na mobitelje. Podržavam inicijativu zabane mobitelja u školama. Djeca ne mogu zlostavljanje procesuirati na naš način. Mi odrasli moramo stvoriti okružje da se djeca osjećaju sigurno“, poručio je.
Marin Krstulović kazao je kako se slaže oko mobitela, a komentirao je službe.
„Na nama je da omogućimo najbolje uvjete, a ustav treba poticati s donacijama. Pustimo struku struci“, poručio je.
Jasmin Deraković je kazao kako su integracija i otkrivanje talenata dio sustava. “Moramo osigurati što bolje uvjete struci da mogu djelovati“, kazao je.
Potrebica se ponovno osvrnuo na djecu s poteškoćama.
“Ne mogu učitelji ići na bolovanja, ne možemo doći u situaciju da se program ne može pratiti. Nekad čineći dobro činimo veću štetu. Ne želim gledati procjene nego treba biti realan, a to je teško kad si roditelj i to je teška tema ali moramo govoriti o tome”, poručio je.
Mato Franković osvrnuo se na nasilje.
“Moramo znati gdje problem počinje a to je kod roditelja, a ne djece jer ih podupiru i ne discipliniraju ih. Na takav način se šalje poruka da je dijete uvijek u pravu, a kad ga učitelj prekori on je u krivu. Kad smo mi bili u školama mi smo uvijek bili krivi, a danas je obratno. Danas djeca ne moraju imati sve petice. Nažalost, ambicije roditelja su suprotne i oni se natječu i propituju koju ocjenu je dobilo drugo dijete. Tu počinje problem”, kazao je dodavši kako učiteljicama i učiteljima, profesorima i profesoricama nije nikad teže bilo.
