Danas, 3. kolovoza 2025. godine u 23:59 sati, istječe trogodišnji rok za investitore koji su 7. srpnja 2022. godine, u trenutku usvajanja Zakona o zabrani izgradnje malih hidroelektrana (mHE) u Federaciji BiH, imali zaključene ugovore o koncesiji.
Ukoliko do isteka roka ne kompletiraju dokumentaciju za izdavanje energetskih dozvola, izgubit će pravnu mogućnost da nastave s realizacijom svojih projekata.
Kako navode iz Fondacije ACT, riječ je o barem 150 planiranih malih hidroelektrana koje, u slučaju propuštanja roka, više neće imati temelja za nastavak realizacije.
Time se otvara prostor za formalni kraj desetaka potencijalno štetnih projekata koji su posljednjih godina izazivali snažno protivljenje lokalnih zajednica i ekoloških organizacija.
Podsjetimo, borba protiv izgradnje mHE započela je 2020. godine kada je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio zaključak o zabrani gradnje, a kulminirala je u srpnju 2022. donošenjem zakona kojim se zabranjuje gradnja novih mHE na području entiteta. Zakon je, međutim, ostavio trogodišnji prijelazni rok za one investitore koji su u tom trenutku imali valjane koncesijske ugovore.
Fondacija ACT, kao jedan od ključnih aktera u borbi za očuvanje rijeka, današnji dan naziva „povijesnim trenutkom“ za aktivističku zajednicu te upućuje čestitke svim građanima, udruženjima i pokretima koji su pridonijeli ovom cilju.
Iz Fondacije također poručuju kako borba nije završena: u fokusu ostaje usvajanje sličnog zakona u Republici Srpskoj te kontrola i reforma rada 123 već izgrađene mHE na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine.
Kao simbol borbe protiv nekontrolirane gradnje mHE, iz Fondacije podsjećaju na slučaj rijeke Kraljuščice kod Konjica, gdje je tvrtka Amitea II d.o.o. Mostar već izgradila dvije male hidroelektrane i planirala još jednu, ostavljajući devastirani prirodni ambijent i ogorčenje lokalnog stanovništva.
„Nadamo se da ovakvih prizora više nikada nećemo gledati nigdje u BiH“, zaključuju iz Fondacije ACT.
