Na Bobovcu je obilježen 25. Molitveni dan za Domovinu, tradicionalno okupljanje koje promiče zajedništvo, molitvu i trajnu povezanost hrvatskoga naroda s vlastitom poviješću, identitetom i domovinom.
Obilježavanju su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović i novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović.
Molitveni dan za Domovinu i ove je godine okupio brojne vjernike, predstavnike crkvenoga i društvenoga života te pripadnike Oružanih snaga i drugih institucija. Program je započeo procesijom, nakon koje je slavljeno euharistijsko slavlje, uz molitvu za mir, stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine te za dobrobit hrvatskoga naroda.
Sjedište bosanskih vladara
Bobovac, nekadašnje sjedište bosanskih vladara, ima posebno mjesto u povijesnom pamćenju i identitetu hrvatskoga naroda. Molitveno okupljanje na ovome povijesnom mjestu predstavlja prigodu za očuvanje nacionalne i duhovne baštine, ali i potvrdu važnosti zajedništva, međusobnog poštovanja i odgovornosti za buduće naraštaje.
Sudjelovanjem na ovom tradicionalnom događaju Dragana Čovića, Darijane Filipović i drugih dužnosnika sa svih razina vlasti potvrđena je važnost očuvanja povijesne i duhovne baštine te njegovanja vrijednosti koje povezuju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Ujedno je istaknuta važnost trajnog zauzimanja za ustavnu jednakopravnost hrvatskoga naroda, institucionalnu stabilnost i izgradnju europske Bosne i Hercegovine, u kojoj će biti osigurani mir, sigurnost kao i uvjeti za ostanak i prosperitet svih njezinih naroda, priopćio je Hrvatski narodni sabor.
„Uistinu mi je zadovoljstvo što sam danas zajedno sa svojim hrvatskim narodom u kraljevskom gradu Bobovcu, na 25. Molitvenom danu za Domovinu. Okupljamo se u molitvi za Bosnu i Hercegovinu i hrvatski narod, šaljući snažne poruke mira i zajedništva, vrijednosti koje baštinimo i želimo prenositi budućim naraštajima. Posebno se prisjećamo naše kraljice Katarine i svih onih koji su kroz povijest hrvatskoga naroda podnijeli velike žrtve za njegovu slobodu i opstanak. Njihova nas žrtva obvezuje da čuvamo mir, njegujemo zajedništvo i odgovorno gradimo budućnost. Zahvalna sam hrvatskom narodu na iskazanom povjerenju, koje za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost koju nastojim opravdati svojim radom i djelovanjem.”, poručila je izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH Filipović.
Obilježavanje 25. Molitvenog dana za Domovinu završeno je zajedničkim okupljanjem i ručkom za nazočne, uz poruke o važnosti vjere, zajedništva i odgovornosti prema domovini.
Lik kraljice Katarine Kosače Kotromanić ostaje trajni simbol vjere, povijesnog pamćenja i povezanosti hrvatskoga naroda s njegovim korijenima u Bosni i Hercegovini,.
Fratar jasan
Fra Robert Jolić, povjesničar i gvardijan u Konjicu, izjavio je da je Bobovac ponajprije baština katolika koji se danas nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati te ustvrdio da su današnji bosanskohercegovački muslimani, prema povijesnim izvorima na koje se poziva, potomci kršćana koji su tijekom osmanskog razdoblja postupno prelazili na islam.
U razgovoru za Katolički tjednik, Jolić je govorio o povijesnom značaju Bobovca, srednjovjekovnom Bosanskom Kraljevstvu i prijeporima oko nasljeđa bosanske povijesti. Posebno se osvrnuo na Molitvu za domovinu koja se već više od dva desetljeća održava na Bobovcu, uz obljetnicu smrti kraljice Katarine Kosače Kotromanić.
„Bobovac je baština svih onih koji podržavaju državu Bosnu i Hercegovinu. Barem je to jasno. Ipak je Bobovac ponajprije baština katolika, jer svi su bosanski kraljevi bili katolici, o čemu nedvojbeno svjedoče izvorni povijesni dokumenti”, rekao je Jolić, prenosi Bild.ba.
Odbacio je tvrdnje o srednjovjekovnim Bošnjacima kao isključivim nasljednicima bosanske povijesti, posebno se osvrnuvši na tezu da su današnji muslimani potomci bogumila. Pritom je istaknuo da se pripadnici srednjovjekovne zajednice na koju se te tvrdnje odnose u vlastitim izvorima nazivaju bosanskim krstjanima.
„Ako su, kako podučava suvremeni muslimanski narativ u Bosni i Hercegovini, današnji bosanski muslimani nastali od islamiziranih krstjana, oni su potomci kršćana”, ustvrdio je Jolić.
Kao argument naveo je podatke iz osmanskog popisa iz 1469. godine za područje današnjeg Konjica. Prema podacima koje citira, ondje je evidentirano 1860 kršćanskih obitelji i 428 samaca, dok je muslimanskih obitelji bilo tek jedna. Među kršćanskim obiteljima, naveo je, samo 35 pripadalo je bosanskim krstjanima.
Produbljenje postojećih podjela
Jolić smatra da se srednjovjekovna povijest Bosne ne bi trebala tumačiti kroz suvremene nacionalne i političke interese. Upozorio je na pokušaje njezina predstavljanja kao isključive prethodnice jednog naroda te ocijenio da takvi pristupi produbljuju postojeće podjele.
Govoreći o osmanskom osvajanju Bosne, istaknuo je da je ono označilo kraj samostalnog Bosanskog Kraljevstva te kritizirao pokušaje istodobnog slavljenja srednjovjekovne države i osmanske vlasti koja ju je srušila. Pritom je govorio i o stradanju kršćanskog stanovništva te uništavanju crkava i samostana.
Osvrnuo se i na tvrdnje da Bobovac pripada isključivo Bošnjacima, istaknuvši da u današnjoj Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Hrvati i Srbi. „Ova zemlja pripada njezinim konstitutivnim narodima: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima”, rekao je.
Zaključio je da bi Bobovac mogao postati mjesto na kojem bi mladi učili o srednjovjekovnoj bosanskoj državi, ali pod uvjetom da se povijest prikazuje bez krivotvorenja i prilagođavanja unaprijed postavljenim političkim tezama.
