Eeuropski NATO saveznici bili su potreseni ruskim provokacijama na istočnoj granici bloka posljednjih mjeseci, izvješćujući o nizu upada bespilotnih letjelica i letećih zrakoplova koji prate letjelice koje lete iznad Baltika.
Zabrinutost je porasla od rujna, kada je gotovo dva tuceta bespilotnih letjelica prešlo u Poljsku usred velikog ruskog napada dronovima na Ukrajinu. Nekoliko dana kasnije, tri ruska vojna zrakoplova narušila su zračni prostor Estonije na 12 minuta.
Naknadne aktivnosti u blizini granice prisilile su europske zemlje da zatvore zračne luke i granice te da preispitaju koliko su opremljene za suočavanje sa stranim upadima.
Analitičari kažu da Rusija namjerno provocira NATO kako bi vidjela kako će reagirati, prikuplja informacije koje bi mogle biti korisne kada odluči da je pravi trenutak za potez protiv članice saveza.
Presretanja iznad Baltika
Poljska je 30. listopada priopćila da su njezini borbeni zrakoplovi poletjeli da presretnu ruski izviđački zrakoplov iznad Baltičkog mora u drugom takvom incidentu u tjedan dana.
Dva dana ranije, poljski zrakoplovi presreli su ruski zrakoplov koji je letio u međunarodnom zračnom prostoru iznad Baltika bez dostavljenog plana leta i s isključenim transponderom.
Odvojeno, poljske zračne luke u Radomu i Lublinu ponovno su otvorene u četvrtak nakon što su bile prisilno zatvorene zbog aktivnosti vojnog zrakoplovstva. Ruski napadi na objekte u graničnoj Ukrajini uzrokovali su poletanje poljskih i savezničkih zrakoplova.
Vremenski baloni iznad Litve
Litva je 29. listopada priopćila da će nastaviti zatvarati granične prijelaze prema Bjelorusiji do studenoga kao odgovor na poremećaje zračnog prostora zbog balona krijumčara.
Baloni koji su nosili kutije cigareta prisilili su zračne luke u Litvi da se nekoliko puta zatvore u listopadu. EU je rekla da se baloni “događaju u kontekstu šire ciljane hibridne kampanje”.
Bjeloruski predsjednik nazvao je granice “ludom prijevarom” i optužio Zapad da vodi hibridni rat protiv Bjelorusije i Rusije.
Pomorske provokacije kod Danske
Danska je početkom listopada optužila ruske ratne brodove da opetovano plove na kursevima sudara s brodovima danske mornarice i ometaju navigacijske sustave u svojim tjesnacima koji povezuju Baltik sa Sjevernim morem.
Takvi incidenti riskiraju nenamjernu eskalaciju, priopćilo je 3. listopada ministarstvo obrane, obavještajna služba. Ministarstvo je priopćilo da su danska plovila i helikopteri bili ciljani radarima za praćenje i fizički upereni oružjem.
Viđenja dronova iznad Danske
Danske oružane snage izvijestile su krajem rujna da su neidentificirane bespilotne letjelice primijećene u blizini vojnih objekata.
Dana 24. rujna, zračne luke u Aalborgu i Billundu morale su se nakratko zatvoriti, prijavljujući aktivnost dronova. 22. rujna morala se zatvoriti i zračna luka u Kopenhagenu. Danski premijer rekao je da se ruska umiješanost ne može isključiti. Kremlj je te optužbe nazvao “neutemeljenima”.
U obližnjoj Norveškoj, zračna luka Oslo također je zatvorena zbog mogućeg viđenja drona.
Upadi borbenih zrakoplova u Estoniju
Tri ruska vojna zrakoplova prekršila su zračni prostor članice NATO-a Estonije 19. rujna na 12 minuta u “bez presedana” upadu, prema vladi.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsakhna rekao je da je ovo četvrti put da je Rusija narušila estonski zračni prostor u 2025.
Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su upad uključila tri ruska lovca MIG-31 i da se dogodio iznad Finskog zaljeva. Ruski otpravnik poslova je pozvan i uručena mu je prosvjedna nota, navodi se u priopćenju ministarstva.
Vojne vježbe na granici NATO-a
Rusija i Bjelorusija izvele su zajedničke vojne vježbe u Bjelorusiji između 12. i 16. rujna – događaj koji je prethodno planiran, ali se poklopio s povišenim napetostima zbog nedavnih upada dronova.
Analitičari su u to vrijeme primijetili da je Rusija iskoristila vježbe 2021. kako bi povećala broj vojnika prije nego što je nekoliko mjeseci kasnije napala Ukrajinu.
Poljska, Litva i Latvija sve su pojačale sigurnost oko vježbi 2025., što je uključivalo i ‘planiranje uporabe’ nuklearnog oružja.
Incidenti s dronovima u istočnoj Europi
Ruska bespilotna letjelica probila je rumunjski zračni prostor 13. rujna, natjeravši vojsku da digne borbene zrakoplove.
Incident se dogodio tijekom ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu u blizini granice, priopćilo je ministarstvo obrane.
Poljska je dva dana kasnije izvijestila da je dron preletio predsjedničku palaču što je nazvala “provokacijom”. Uhićena su dva Bjelorusa.
Veliki upad dronova u Poljsku
Nakon mjeseci navoda o takozvanim ‘hibridnim’ napadima na Europu, stvari su 9. rujna došle do vrhunca kada je Poljska izvijestila o između 19 i 23 upada u poljski zračni prostor. NATO je odgovorio multinacionalnim snagama mlažnjaka da obore nekoliko njih.
Premijer Donald Tusk upozorio je da je zemlja najbliža oružanom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Dok je Rusija rekla da nije gađala Poljsku, a saveznica Moskve Bjelorusija rekla da su dronovi zalutali jer su bili ometani, europski čelnici rekli su da su sigurni da su upadi bili namjerna Putinova provokacija.
Dva dana ranije Estonija je izvijestila da je ruski helikopter Mi-8 povrijedio njezin zračni prostor iznad Baltičkog mora.
Hibridni napadi Rusije
Rusija je također ciljala europske zemlje drugim metodama, koje su opisane kao “hibridno ratovanje”. Oni sežu od kibernetičkih napada do sabotažnih operacija i kampanja dezinformiranja.
“Ovo se stalno događa”, kaže gospođa Seskuria. “To ima mnogo dublje implikacije na europsku sigurnost, a postoje različiti slučajevi u kojima Rusija izravno intervenira u izbore. Vidjeli smo da se to događa u Moldaviji prošle godine, i ove godine uoči njihovih parlamentarnih izbora.”
Rusiju se godinama optužuje za miješanje u izbore europskih država.
Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva procijenio je 2022. da Rusija stoji iza kibernetičkog napada koji je imao utjecaj na cijelu Europu samo sat vremena prije invazije na Ukrajinu.
Dok je ukrajinska vojska bila primarna meta napada na brzu širokopojasnu uslugu Viasat, vjetroelektrane u srednjoj Europi te osobni i komercijalni korisnici interneta također su bili pogođeni.
Kampanje dezinformiranja u zapadnim zemljama također su povezane s Rusijom.
“Postoje dosljedni napori da se proguraju ovi narativi koji su proruski, prikazujući Zapad kao agresora, a ne Kremlj koji želi narušiti suverenitet Ukrajine i vodi ovaj rat za vlastite imperijalne ambicije,” rekla je gospođa Seskuria.
