Simbolika hrvatskog šahiranog grba još je od početka 18. stoljeća pa sve do suvremenog doba zaokupljala maštu heraldičara, povjesničara i publicista. Usporedno s najrazličitijim tumačenjima počevši od Pavla Rittera Vitezovića, Vjekoslava Klaića, Marijana Grakalića te niza drugih autora, moguće je prepoznati tada aktualne društvene nazore i filozofska usmjerenja koja su utjecala na njihova promišljanja: prosvjetiteljstvo, romantizam, fenomenologiju, strukturalizam, analitičku filozofiju…
Riječ je o tematici u kojoj na jednom jedinstvenom mjestu nalazimo isprepletene hrvatsku povijest, simboliku i novovjekovnu te suvremenu filozofiju. Naposljetku, obzirom na nedavno (5. lipnja 2025.) donesenu Deklaraciju HAZU o hrvatskom povijesnom grbu, odnosno problematiku početnog crvenog ili srebrnog („bijelog“) polja, kojom je naposljetku razriješen taj „gordijski čvor“ hrvatskoga grba, ovo pitanje se još uvijek čini aktualnim, osobito zbog njegovog značenja nacionalnog simbola.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
O svemu tome publika će imati priliku čuti nešto više u ponedjeljak (17. studenoga u 18 sati) u Teatrinu Gradske knjižnice Solin povodom Svjetskog dana filozofije i uoči nadolazećeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, u okviru izlaganja pod naslovom: „ŠAHIRANI GRB HRVATSKE: SIMBOLIKA I FILOZOFIJA, od prosvjetiteljstva do suvremenog doba“. Izlaganje će održati Mate Božić, voditelj „Male škole filozofije“ – Solin i herold „Kliških uskoka“, ujedno jedan od sudionika znanstvenog skupa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na kojem je donesena Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu.
Moja reakcija na članak je…
