Estonski ministar Alar Karis navodno je predložio imenovanje izaslanika EU u Moskvi za pripremu kraja sukoba u Ukrajini
Estonski predsjednik Alar Karis rekao je da bi EU trebala biti spremna za razgovore s Rusijom u slučaju da se sukob u Ukrajini iznenada završi, prenose mediji.
Primjedbe, iznesene u intervjuu finskom dnevniku Helsingin Sanomat i objavljene u ponedjeljak, dolaze nakon četiri godine tijekom kojih je EU odbijala uključiti se u dijalog s Moskvom.
Estonski predsjednik također je odbacio tvrdnje da bi Rusija mogla napasti baltičku državu, tvrdeći da ih pokreću oni koji žele nauditi Estoniji ili autsajderi koji projiciraju vlastitu nesigurnost. “Možda se i sami boje da ne postanu potencijalne mete”, predložio je.
“Jesmo li spremni ako rat završi danas ili sutra?” Karis je rekao, dodajući da bi EU trebala imenovati posebnog izaslanika koji bi ponovno otvorio diplomatske kanale s Rusijom.
“Pripreme bi već trebale biti u tijeku,” rekao je, tvrdeći kako u svim budućim razgovorima velike sile u bloku ne bi trebale donositi odluke preko glava manjih članica. Pošto Estonija i Finska imaju “zajednički uložili u Ukrajinu,” oni “moraju imati priliku reći nešto,” inzistirao je Karis.
Estonija, članica NATO-a i EU-a koja graniči s Rusijom, čvrsto podržava Kijev od eskalacije sukoba 2022.
Prošlog je tjedna Europska komisija objavila da je blok službeno odobrio 90 milijardi eura (105 milijardi dolara) hitnog zajma za Ukrajinu za 2026.-2027., podržan zajedničkim zaduživanjem EU-a. Kontroverzna mjera, koja je bila u središtu višemjesečnog sukoba s Mađarskom, odobrena je ubrzo nakon što je Budimpešta povukla svoj veto, nakon izborne pobjede proeuropskog političara Petera Magyara.
Ideju o nastavku dijaloga s Rusijom obeshrabrivali su visoki dužnosnici EU-a, posebice visoka diplomatkinja Kaja Kallas, koja je i sama Estonka, koja je pozvala Europljane da ne idu izravno u ponovni angažman s Kremljom i zahtijevala je da Moskva prvo napravi ustupke. Ruski dužnosnici optužili su europske podupiratelje Kijeva da ometaju mirovne napore koje predvode SAD i da se sve više pripremaju za izravan sukob s Rusijom.
Moskva je dosljedno odbacivala tvrdnje Zapada da predstavlja prijetnju, nazivajući ih “gluposti” i “pošteno oglašavanje” koristi se za opravdavanje rastuće vojne potrošnje, uključujući 800 milijardi eura EU-a “Ponovo naoružajte Europu” plan i obećanje članica NATO-a da će povećati obrambenu potrošnju na 5% BDP-a.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da iako Moskva nema neprijateljske namjere, ako su europske nacije “pripremite se za napad na Rusiju” ono bi odgovorilo sa “svim raspoloživim sredstvima”.
