Nakon što je započelo postavljanje pozornice za nastup Dina Merlina u novogodišnjoj noći na Stradunu, građani su ostali osupnuti naslaganim betonskim blokovima na jednu od najljepših ulica na svijetu. Upravo zbog svoje izvanredne povijesne jezgre naš je Grad visoko zaštićen i uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, ali, čini se prema ponašanju pojedinaca, a tako i nadležnih službi koje ne reagiraju – samo na papiru.
Kaubojsko ponašanje
U praksi Stradun i Grad podnose svašta, pa tako i najnovije opterećenje betonskih blokova teških po tonu, naslaganih po tri u visinu, tako da što bolje opterete najvrijednije što imamo. Jer, složit ćete se, apartman vam i restoran ne vrijede ništa bez Straduna, pa makar ih imali 50 i kreveti vam i banje bile od zlata.
Građani su ogorčeni, a svoju ogorčenost iskazuju, kao i obično, na društvenim mrežama:
– Kome se ne sviđa skromnost i mjera uvjeta za izvođače na našoj zaštićenoj kulturnoj baštini, neka pjeva neđe drugo, the end!
– Stavili su ih tako na kamen ma pitam se oli ne znaju da su mogli prvo debelu plastičnu ploču stavit‘ da se kamen ne rovinja pa poviše njih pontat taj beton, barem malo spasit kamen… da ima inspektor za kontrolu takvog rada ja bi im posl‘o račun i zaustavio sve – bio je sljedeći komentar.
– Što UNESCO na ovo govori?
– Kako će vibracije utjecati na Orlanda? – pitaju se drugi.
– Nekad je samo potrebno pristupit‘ logično i sve bude lakše, ali to je ono kaubojsko ponašanje bez razmišljanja u tuđoj sredini, ali tu onda treba netko uputit čovjeka na posljedice koje on možda ne vidi i ispraviti pogrešku prije nego dođe do oštećenja. Ja kao prolaznik isto tako upozorim čovjeka koji vuče stalak od suncobrana po kamenu. Na kraju opet to ostaje na popravak nama – uslijedio je novi komentar na situaciju.
– Dok se ovaj slavni Grad od kojega su učinili kravu muzaru i ruglo ne raspadne, nećete bit mirni. Malo vam je silni kamioni što donosu provištu ujutro, nego još i ovi koncerti!
– Sad znamo kako propadamo…
Nazvali smo predsjednika Gradskog kotara Grad Marina Krstulovića koji je među prvima upozorio na opasnost, objavivši na fb stranici Kotara upozorenje: ‘Svaki uteg ima 1 tonu. Ne ostavljate ih jednog na drugom jer onda stoje 2 tone na površini od 0.72 m2. Ako ovako nastavimo, pare za popravak ulica predviđene u 2026-oj godini, otići će u 2025-oj!‘
Postavljanje ne utječe na kamene ploče
Evo što nam je rekao:
– Postoji struka koja mora reagirati, ja sam upozorio da se betonski blokovi ne ostavljaju jedan na drugome. Svatko tko radi, može pogriješiti, ali treba paziti. Trebao bi postojati neki statički proračun jer Stradun nije stadion – istaknuo je.
Stigao je i odgovor iz Grada Dubrovnika na naš upit o betonskim blokovima na Stradunu:
– Prilikom dovođenja nove pozornice, kao i popratnog ozvučenja, unaprijed su uzeti u obzir opterećenje i mogući utjecaj na javne površine. Postavljanje je planirano na način da ne utječe na kamene ploče Straduna. Oštećenja koja spominjete u Vašem upitu nastala su prethodno zbog radova na projektu Aglomeracije, koja će se uskoro obnoviti, a za što je prethodno ishodovana suglasnost Ministarstva kulture i medija, odnosno Područne konzervatorske službe Dubrovnik – odgovorili su iz Grada te dodali:
– Za početak kreće sanacija gotovo četrdeset četvornih metara pločnika na četiri lokacije na Stradunu, uz očuvanje što većeg broja postojećih kamenih ploča te popravak istrošenih fuga. Radovi započinju u siječnju, po završetku Dubrovačkog zimskog festivala.
– Također, u 2026. godini planirana su dva zasebna projekta obnove pločnika. Provest će se obnova dijela Gundulićeve poljane uz arheološko istraživanje, površine oko 120 metara kvadratnih, za što su osigurana sredstva u iznosu od 120 tisuća eura. Uz to, planirana je i obnova pločnika sačinjenih od žala na više lokacija predloženih u okviru projekta participativnog budžetiranja, za što je osiguran iznos od 150 tisuća eura. Za navedeno je ishodovana suglasnost Ministarstva kulture i medija.
– Podsjetimo, u prethodnom razdoblju provedeni su opsežni zahvati uređenja u povijesnoj jezgri, uključujući prostor ispred crkve sv. Vlaha, Poljanu Paska Miličevića, dijelove Gundulićeve poljane, Ulice sv. Dominika te Skaline od Jezuita čime je ostvareno značajno unapređenje javnih prostora – zaključili su iz Grada.
Od Ministarstva kulture i konzervatorskog odjela te Dubrovačkih ljetnih igara odgovore još čekamo.
