Ako se izuzmu HDZ-ov ravnatelj Plitvičkih jezera Tomislav Kovačević te načelnica Općine Lovas iz iste stranke Tanja Paša, koji su dostavili pogrešne podatke pa proizlazi da im je mjesečna plaća 30, odnosno 13 tisuća eura, trideset i pet dužnosnika mjesečno na račun prima plaće veće od one koju dobiva premijer Andrej Plenković.
Predsjednik HDZ-a i Vlade sa svojih je 5685 eura mjesečne neto plaće tek 38. na rang-listi najbolje plaćenih dužnosnika, pri čemu mu država za bruto plaću mjesečno izdvaja malo više od osam i pol tisuća eura. Predsjednik države Zoran Milanović može se pohvaliti da financijski bolje stoji od Plenkovića, jer on je 24. na rang-listi te prima 6300 eura plaće, odnosno 615 eura više od premijera svakog mjeseca. Pokazuju to podaci novopokrenutog online servisa Trezor.hr koji na jednome mjestu veoma pregledno prikazuje imovinu onih koji žive na “državnim jaslama”, bilo da je riječ o visokim državnim dužnosnicima, gradonačelnicima i načelnicima općina ili direktorima banaka.
Zanimljivost je da stranica nudi mogućnost detaljnih usporedbi imovinskih kartica koje dužnosnici predaju, pa tako upozorava na anomalije i eventualni “abnormalni rast”, a povezuje i dužnosnike čiji članovi obitelji također plaću dobivaju iz javnog sektora, označujući stupanj rizika od nepotizma.
Zlatna sredina
Osim što je vrlo praktična, a mnogima će biti i zanimljiva za korištenje, stranica otkriva niz imovinskih okolnosti koje ne bismo očekivali. Primjerice, većina građana misli da premijer, ministri i predsjednik države i Sabora imaju najveća mjesečna primanja, no to je daleko od istine. Iznenađujuće, ispred njih su čak i neki ravnatelji bolnica. Prvih pet mjesta na listi najbolje plaćenih zauzimaju članovi Uprave Hrvatske poštanske banke, iako su i kod njih velike razlike.
Tako nestranački predsjednik Uprave Marko Badurina, čija je ukupna imovina procijenjena na 214.060 eura, mjesečno prima neto plaću nešto veću od devet tisuća eura, dok ostali nestranački članovi Uprave primaju od 8528 eura (Ivan Soldo) i 8434 eura (Tadija Vrdoljak) do najnižih 7991 euro, koliko mjesečno dobiva Josip Majher. Jedini stranački čovjek u Upravi HPB-a je Anto Mihaljević, koji se drži zlatne sredine i mjesečno mu na račun sjedaju 8223 eura. Iza njih je “ekipa” iz Hrvatske narodne banke, od još aktualnog guvernera Borisa Vujčića koji prima 7835 eura, ali i niz raznih povlastica o kojima smo pisali, poput plaćenog parkirališta, automobila od 0 – 24 i drugog.
Neočekivano, odmah iza Vujčića po visini primanja smjestila se široj javnosti relativno nepoznata ravnateljica Opće i veteranske bolnice “Hrvatski ponos” u Kninu Tatijana Šipalo Lilić, koja za svoj rad svakog mjeseca dobiva neto plaću od 7779 eura, odnosno samo 51 euro manje od guvernera središnje državne banke. Tek iza nje dolaze viceguverneri HNB-a Michael Faulend, Sandra Švaljek i Bojan Fras, a i iza njih HDZ-ovka Sanela Grbaš Bratković, ravnateljica Opće bolnice Bjelovar, koja mjesečno zarađuje neto 7129 eura plaće. Nešto manje, 7116 eura, dobiva HDZ-ov ravnatelj KBC-a Osijek Krunoslav Šego, što sve zajedno izgleda pomalo neobično.
Visoko na listi
Naime, jasno je da je po definiciji svaki KBC znatno veća i složenija ustanova od opće bolnice ili, kao u slučaju Knina, veteranske bolnice, no ravnatelji tih ustanova dobivaju i po nekoliko stotina eura mjesečno više od ravnatelja osječkog KBC-a. Tako ravnateljica Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa Višnja Mihalić Mikuljan (HDZ) dobiva mjesečnu plaću od 6674 eura, a njezin stranački kolega iz OB-a Dubrovnik 6646 eura, što je više od 6521 eura, kolika je mjesečna plaća predsjednika Uprave državne aviokompanije Croatia Airlines Jasmina Bajića. Ispred predsjednika države, premijera i šefa Sabora po mjesečnim je primanjima čak i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić, HDZ-ovka iz Vinkovaca, čija je plaća 6411 euro, dok je visoko na rang-listi najbolje plaćenih predsjednik Uprave Hajduka Ivan Bilić, kojemu je mjesečna plaća 6378 euro.
Tek se na 24. mjestu smjestio Zoran Milanović, čija je plaća kao predsjednika države manja od plaća bolničkih ravnatelja, predsjednika sportskog kluba, pa čak i ravnateljice županijskog zavoda za javno zdravstvo. Pritom treba istaknuti da su na najbolje plaćenim pozicijama, od stranačkih osoba, isključivo članovi HDZ-a. No do njihova predsjednika, premijera Plenkovića, još je 14 mjesta na rang-listi. Više od njega tako zarađuju ravnatelj OB-a Nova Gradiška Josip Kolodziej (HDZ), nestranačka ravnateljica ogulinske bolnice Jadranka Francetić, šef Hrvatske kontrole zračne plovidbe Mario Kunovec Varga, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Valentino Franjić, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman, član Uprave Hajduka Ivan Matana, predsjednik Uprave FINA-e Dražen Čović (HDZ), direktor Zračne luke Split Lukša Novak (HDZ), član Uprave JANAF-a Petar Todorić, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije Ivan Turkalj, ravnateljica rapske bolnice Insula – županijska specijalna bolnica za psihijatriju i rehabilitaciju Vesna Šendula Jengić te direktorica Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Samoborka Ana Kapetanović.
Šef Vodovoda
Tek nakon svih njih smjestio se sa svojim skromnim primanjima premijer. Dođe li do kakvih prekovremenih sati ili iznenadnih dežurstava, plaćom bi ga lako mogao prestići poznati epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, dr. Miroslav Venus, čija je neto plaća lani bila samo četiri eura manja od premijerske. Sa svojih 5447 eura plaće predsjednik Sabora Gordan Jandroković sakrio se iza svih njih čak na 46. mjestu, pa od njega više zarađuje i HDZ-ov zastupnik Josip Đakić.
No nije u šoldima sve, nešto je i u ukupnoj imovini, a tek se tu vide pravi nerazmjeri onih koje smatramo bogatima i onih koji to uistinu jesu. Gleda li se ukupna imovina, najviše se isplati biti šef Vodovoda, i to zadarskog, jer je Tomislav Matek (HDZ) prijavio ukupnu vrijednost onoga što posjeduje na 5.900.116 eura. Slijedi još jedan HDZ-ovac, vodički gradonačelnik Ante Cukrov, s 4.836.624,16 eura vrijednom imovinom, a na trećem je mjestu ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, institucije koja podupire hrvatsku kinematografiju i produkciju, Christopher Peter Marcich, čija je imovina vrijedna 4.481.000 eura. U top pet našla se i već spomenuta ravnateljica rapske psihijatrijske bolnice Insula, Vesna Šendula Jengić, koja je u svoju karticu upisala da je vlasnica imovine vrijedne oko 3.700.000 eura.
Među oporbenjacima na listi je sedmo mjesto zauzela Urša Raukar Gamulin iz Možemo, čija imovina vrijedi 3.154.000 eura, što je čini najbogatijom oporbenom političarkom te najbogatijom političarkom u Hrvatskoj nakon gradonačelnika Vodica. Sa svojih osam prijavljenih nekretnina te imovinom vrijednom “samo” 454.000 eura, predsjednik države Zoran Milanović može se pred njima “sakriti”, a ne stoji najbolje ni premijer Plenković, čija je imovina i manja od Milanovićeve te vrijedi 415.000 eura. Tu se pak s 540.000 eura vrijednosti imovine među njima trojicom nametnuo šef Sabora Gordan Jandroković.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Crkveni miševi
Zanimljivo je pogledati i dno ljestvice. Od oko tri tisuće obrađenih, njih sedamdesetak nije dostavilo podatke o mjesečnim neto primanjima, ali članstvo u HDZ-u nikako se nije isplatilo Josipu Vanceku iz Zdenčaca, direktoru tvrtke Sajam Uljanik d.o.o., koji je prijavio da mu je mjesečna neto plaća samo dvadeset eura, dok HDZ-ovka Marina Gradišer, zamjenica gradonačelnika Čakovca, ima registrirane neto prihode od 25 eura i 63 centa.
Donedavni splitski gradonačelnik Bojan Ivošević u imovinskoj kartici kaže kako nema nikakve imovine, baš kao ni bivši gradonačelnik Staroga Grada Antonio Škarpa, a iako ima plaću veću od četiri i pol tisuće eura, nikakvu imovinu nema ni ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, koja je u prethodnom mandatu obnašala dužnost ministrice poljoprivrede.
Objavljena je i imovina sudaca, a na toj listi uvjerljivo vodi Miroslav Šeparović, bivši predsjednik Ustavnog suda, koji je u desetljećima svog rada stekao imovinu vrijednu gotovo tri milijuna eura, daleko iznad drugog po bogatstvu, bivšeg suca Ustavnog suda Davorina Mlakara, čija je imovina procijenjena na 1.148.000 eura, dok je “najsiromašniji” bivši ustavni sudac nekadašnji predsjednik Sabora Josip Leko, koji je u desetljećima svog političkog i pravosudnog rada stekao tek 139.500 eura vrijednu imovinu, barem prema imovinskoj kartici.
