U povodu Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, Seizmološka služba RH predstavila je u utorak projekt Crossnet – razvoj mreže seizmoloških podataka, jednog od najvažnijih ulaganja u hrvatsku seizmološku infrastrukturu posljednjih desetljeća.
Projekt je vrijedan 13 milijuna eura financiran od Europske unije, a država je sufinancirala PDV, produljen je do kraja godine kada će se vidjeti ukupan utrošen iznos, a glavne stavke smo ispunili, rekao je voditelj projekta Crossnet Tomislav Fiket.
Dodao je kako je projekt rezultat potrebe za modernizacijom sustava, koja je posebno došla do izražaja nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini s ljudskim žrtvama i velikom materijalnom štetom. Pokazalo se da je Seizmološka služba nedovoljno opremljena za državu poput naše na trusnom području gdje potresi nažalost nisu rijetkost, a veći se događaju u prosjeku svakih 30 godina, dodao je.
Projektom je uspostavljena mreža novih seizmoloških postaja, koja će omogućiti kvalitetnije obavještavanje nadležnih službi i javnosti o potresima te stručnjacima osigurati znatno veći broj kvalitetnih podataka za istraživanje seizmičnosti Hrvatske, jer otpornija Hrvatska počinje pouzdanim podacima. osim opreme zaposleno je devet mladih stručnjaka koji su osposobljeni za rad s njome, postavljanje i održavanje.
Važno je da se projekt razvija dalje u budućnosti. Prikupljeni podaci pokazuju kakav je sastav tla na pojedinim naseljenim mjestima koji može pojačati učinke potresa što može biti korisnom kod izgradnje objekata i uz certificiranje omogućiti sigurniji život. To je investicija za idućih 40ak godina, poručio je Fiket.
Građani će, ako sumnjaju, moći provjeriti na internetu je li se dogodila kakva seizmička aktivnosti na njihovom području ili ne. Trenutačno je u funkciji više od 125 postaja i u suradnji s Ministarstvom kulture i medija pokrili smo nacionalnu baštinu s više od 90 akceleratorografskih postaja i kada sve bude gotovo očekujemo da ćemo imati oko 180 postaja, dodao je.
Fiket je rekao kako su nabavljeni instrumenti pogodni za tzv. “early warning” sustav, jer imaju mogućnost slanja podataka u gotovo realnom vremenu koji se dostavljaju u centralu, a ona procjenjuje radi li se o značajnom događaju ili ne.
Tim se omogućavaju procjene izglednosti potresa i kolege na Geofizičkom odsjeku PMF-a sa švicarskim i rumunjskim kolegama provode projekt za rano otkrivanje potresa.
Naši podaci su im na raspolaganju i čine okosnicu same mreže, rekao je napomenuvši da su to korisne informacije, ali da su, na nesreću, veliki rasjedi preblizu velikim gradovima pa upozorenje dolazi vrlo kratko prije nastanka same štete. Instrumenti ne predviđaju potrese nego reagiraju kad se potres dogodi, pojasnio je Fiket.
