CAVTAT – Pod sloganom „Zajedno smo jači“, u Cavtatu je svečano obilježen Dan Interreg suradnje. Događanje, na kojem su predstavljeni rezultati EU programa prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačko tijelo u suradnji s Općinom Konavle.
Svečanost je okupila brojne građane i učenike šestih razreda osnovnih škola „Cavtat“ i „Gruda“, koji su kroz interaktivne radionice i praktične prezentacije imali priliku iz prve ruke doživjeti kako znanost i europska sredstva čuvaju regionalni ekosustav, javlja Dubrovački dnevnik.
Za Dubrovačko-neretvansku županiju 19,6 milijuna eura
Za program prekogranične suradnje u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine na raspolaganju je ukupno 118 milijuna eura.
„Izuzetno nam je drago vidjeti svu ovu dječicu danas ovdje. Nadamo se da će nešto naučiti, a možda u budućnosti netko od njih preuzme naš posao. Ono što nas izuzetno veseli jest što je od ukupnog iznosa samo u Dubrovačko-neretvansku županiju otišlo 19,6 milijuna eura. Mislimo da je iznos značajan za ovo područje, a vjerujemo kako će i u sljedećem financijskom razdoblju na raspolaganju biti pozamašan iznos te da će biti dobrih projekata kao i u ovom razdoblju“, izjavila je državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Kristina Bilić.
Konavle dobile suvremeni laboratorij za kontrolu vode
Općina Konavle već je niz godina uspješan korisnik EU fondova usmjerenih na zaštitu okoliša. Predstavnik Općine, Pušić, naglasio je važnost prekogranične suradnje i istaknuo projekt Waterlink, iznimno značajan u kontekstu zaštite vodnih resursa i prilagodbe klimatskim promjenama.
„Svjesni smo da bez vode i zaštićenog okoliša ne možemo. Kroz projekt Waterlink smo za naše Komunalno društvo, koje brine o konavoskoj vodoopskrbi, osigurali nabavu zakonski obaveznog laboratorija u Moluntu gdje se vrši svakodnevna kontrola kvalitete vode“, objasnio je Pušić, dodavši kako je suradnja s susjednim državama ključna za sigurnost, osobito u kontekstu Crne Gore prema kojoj kroz Konavle prolazi dio vodoopskrbnog cjevovoda.
Podvodni dron potvrdio: Jadran je čist u Dubrovniku, Kotoru i Neumu
Jedna od najvećih atrakcija događanja bila je prezentacija sofisticiranog podvodnog robota nabavljenog u sklopu projekta Marrobo. Natalija Kavran s Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji na projektu surađuje s pomorskim fakultetima iz Dubrovnika i Kotora te Općinom Neum, pojasnila je ulogu drona u nadzoru mora.
Tijekom 24 mjeseca vršena su istraživanja prisutnosti mikroplastike i teških metala na pet kritičnih lokacija (plaže, prilazi lukama, gradske jezgre, uzgojna područja akvakulture i otvoreno more) u Dubrovniku, Kotoru i Neumu.
„Rezultati su takvi da ne bismo trebali biti zabrinuti, iako bismo trebali raditi na smanjenju uzroka. Koncentracije nisu opasne po ljudsko zdravlje, a sve tri lokacije su podjednako čiste i nisu zagađene“, poručila je Kavran.
Umjetna inteligencija, zaštita plaža i spas za Neretvu
Uz spomenute projekte, građanima i učenicima predstavljena su još četiri iznimno važna ekološka projekta:
- Blueconnect: Otvorio je vrata u fascinantan svijet Jadrana. Učenici su pod mikroskopom promatrali jaje srdele te naučili kako projekt doprinosi očuvanju morskog ekosustava ugroženog porastom temperature mora.
- Climbeach: Usmjeren na zaštitu jadranskih plaža. Na štandu su demonstrirane sonde za mjerenje temperature mora, saliniteta, valova i struja, čiji se podaci koriste za očuvanje obale.
- Mowaclim: Prikazao je inovativne alate koji se u dolini rijeke Neretve koriste za borbu protiv salinizacije tla i vode uzrokovane porastom razine mora, što je ključno za opstanak lokalne poljoprivrede.
- Smartwater: Demonstrirao je praćenje kvalitete vodnih okoliša uz pomoć umjetne inteligencije, suvremenih istraživačkih sondi i bespilotnih letjelica za daljinska istraživanja.
Predstavljanjem ovih šest projekata još je jednom potvrđeno kako prekogranična suradnja i primjena modernih tehnologija igraju ključnu ulogu u očuvanju prirodnih bogatstava za buduće generacije.
J.T.
.
