Politički potres u Mađarskoj, koji je okončao dugogodišnju vladavinu Viktora Orbana, otvorio je niz pitanja, ne samo o smjeru države nego i o položaju nacionalnih manjina. O mađarskim izborima razgovarali smo s Ivanom Guganom, zastupnikom hrvatske nacionalne manjine u mađarskom parlamentu, kako bismo doznali što ovaj povijesni zaokret znači za Hrvate u Mađarskoj. Dok nova politička većina predvođena strankom Tisza preuzima vlast, neizvjesnost je prisutna u mnogim segmentima društva, a posebno se otvara pitanje hoće li se i u kojoj mjeri mijenjati manjinska politika koja je dosad bila stabilna i zakonski uređena.
Gugan ističe kako su sami izbori zapravo odraz dubokog nezadovoljstva građana koje se godinama gomilalo, a kulminiralo je na ovim izborima, jasno poručivši što je presudilo ovakvom ishodu.
I dok ova ocjena daje širi kontekst političkog zaokreta, kada je riječ o konkretnoj budućoj politici prema manjinama, Gugan upozorava da jasnih odgovora zasad nema, što ostavlja prostor za određenu dozu opreza.
Što je presudilo izborima u Mađarskoj
“Nakon šesnaest godina Vlade Viktora Orbana birači u Mađarskoj su na upečatljiv način izrazili svoje nezadovoljstvo glede stanja u gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, medijima i udaljavanju od europskih načela. To su bile i glavne teme kampanje”, kazao je Gugan za Dnevno.hr.
“O koncepciji TISZE glede manjinske politike nismo čuli nikakvih informacija što je možda i razumljivo jer nije među prioritetima”, dodao je Gugan.
“Općenito mogu zaključiti da su u Mađarskoj prava manjina na visokoj razini, zagarantirana Ustavom i Zakonom o nacionalnim manjinama. To se ispoštovalo i u praksi za vrijeme Vlada Orbana. Naredno razdoblje je puno nepoznanica, ali od nove vlasti očekujemo da će voditi sličnu manjinsku politiku, te da zadržavši stečena prava, kroz dijalog Vlade i manjinskih zastupnika zajedno unaprijedimo politički, društveni i financijski status manjina”, kazao je.
Hoće li se popraviti odnosi Hrvatske i Mađarske
Osim unutarnjih pitanja, za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj jednako je važno i stanje odnosa između dviju država, koji su posljednjih godina pokazivali znakove zahlađenja, što je, kako kaže Gugan, izazivalo zabrinutost među pripadnicima manjine.
“Višedesetljetni odlični hrvatsko-mađarski odnosi su zadnjih godina narušeni. Sve je više otvorenih pitanja, što je i nas, pripadnike hrvatske nacionalne manjine zabrinjavalo. Nakon izbora prve reakcije budućeg premijera Magyara su ohrabrujuće”, kazao je Gugan.
“U noći izbora Magyar se javno zahvalio predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću na čestitkama i izrazio želju za normalizacijom odnosa. Najavio je i skorašnji posjet Zagrebu. Vjerujem da će se komunikacija i odnosi vratiti na prijašnju, visoku razinu”, dodao je Gugan.
Koliku moć zapravo ima predstavnik Hrvata
Kada je riječ o njegovoj ulozi u parlamentu, Gugan naglašava da formalno ima gotovo ista prava kao i ostali zastupnici, ali uz jedno važno ograničenje koje određuje njegov stvarni politički utjecaj. Ima pravo na sve kao što ima i svaki drugi zastupnik.
To u praksi znači ured, tim zaposlenika te stan u Budimpešti, kao i zastupničku plaću od oko 4000 eura, uz imunitet i diplomatsku putovnicu. Ipak, unatoč tim pogodnostima, njegova uloga ostaje ograničena jer, iako može sudjelovati u raspravama i iznositi stavove, nema pravo glasa pri donošenju zakona, čime njegova funkcija poprima više savjetodavni nego odlučujući karakter.
Razlike u odnosu na hrvatski sustav
Usporedimo li takav model s hrvatskim, razlike su očite. Iako Gugan ima veću plaću od većine zastupnika u Hrvatskom saboru, njegova stvarna politička moć znatno je manja.
U Hrvatskoj manjine imaju zajamčena mjesta i puna glasačka prava, što ih često čini ključnim faktorom u formiranju vladajuće većine i donošenju najvažnijih odluka. U Mađarskoj sustav osigurava financijsku stabilnost i institucionalnu potporu, ali bez mogućnosti izravnog utjecaja na zakonodavni proces.
Baš zbog toga, u novim političkim okolnostima i uz dvotrećinsku većinu vladajućih, pred Guganom je zahtjevno razdoblje u kojem će, bez formalne moći odlučivanja, morati koristiti politički dijalog i diplomaciju kako bi osigurao da interesi hrvatske manjine ostanu vidljivi i zaštićeni.
