Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru, istaknuvši važnost mira, solidarnosti i međusobnog uvažavanja u izazovnim vremenima.
„Radosni blagdan Isusovog rođenja prigoda je da pošaljemo poruke mira, solidarnosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije“, poručio je Plenković, naglasivši da je danas „važnije nego ikada njegovati partnerstvo, uzajamno poštovanje i međusobni dijalog te zajednički raditi na boljitku Hrvatske“.
U čestitki je vjernicima poželio snagu za buduće izazove, uz želju da im domovi budu ispunjeni zdravljem, ljubavlju i veseljem. „Uime Vlade Republike Hrvatske i osobno, svim pravoslavnim vjernicama i vjernicima, želim radostan i blagoslovljen Božić sa željom da ga provedete u miru i zajedništvu sa svojim bližnjima“, poručio je predsjednik Vlade, zaključivši čestitku riječima: „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Kako je došlo do različitih datuma?
Božić po julijanskom kalendaru vjernici pravoslavne vjeroispovijesti obilježavaju 7. siječnja. Razlika u datumu u odnosu na Božić po gregorijanskom kalendaru, koji se slavi 25. prosinca, nastaje zbog različitih kalendarskih sustava. Julijanski kalendar, koji je uveo Julije Cezar 46. godine prije Krista, imao je jednostavan način računanja prijestupnih godina, ali je bio malo netočan u odnosu na stvarnu duljinu sunčeve godine. Tijekom stoljeća, ta je razlika akumulirala višednevno odstupanje.
Kako bi se ispravila ta netočnost, papa Grgur XIII. uveo je 1582. godine gregorijanski kalendar, koji preciznije prati sunčev ciklus. Većina zapadnih zemalja i katoličkih crkava prihvatila je ovaj kalendar, pa se Božić po gregorijanskom kalendaru slavi 25. prosinca. Pravoslavne crkve koje su ostale pri julijanskom kalendaru i dalje slave Božić 7. siječnja, što objašnjava razliku od 13 dana između dvaju datuma.
Poruka mira
Unatoč različitim datumima, oba blagdana nose istu poruku – slavlje Kristova rođenja, mira, zajedništva i važnosti obitelji. Tradicije su slične: molitva, okupljanje obitelji, bogata božićna trpeza i poštivanje kulturnih običaja. Razlika u kalendarima ne umanjuje značenje samog blagdana; naprotiv, ona pokazuje raznolikost kršćanskih zajednica i način na koji se tradicija čuva kroz stoljeća.
Božić po julijanskom kalendaru ima posebno značenje za pravoslavne zajednice u Hrvatskoj i svijetu. On povezuje generacije, čuva kulturno i duhovno nasljeđe te jača osjećaj identiteta i zajedništva. Na taj način, iako se datum razlikuje, poruka Božića ostaje univerzalna – podsjetnik na vrijednosti mira, ljubavi i zajedništva koje povezuju ljude unutar crkve i šire zajednice.
