ZAGREB – U Zagrebu je u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine, u 76. godini života preminuo prof. dr. sc. Tomislav Petković, umirovljeni profesor Zavoda za primijenjenu fiziku Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Od dugogodišnjeg profesora i uvaženog znanstvenika oprostili su se Uprava FER-a, članovi Zavoda za primijenjenu fiziku te djelatnici Fakulteta, izrazivši duboku sućut obitelji i suradnicima.
Posljednji ispraćaj prof. Petkovića bit će u petak, 2. listopada 2026. u 13:20 sati u Velikoj dvorani Krematorija u Zagrebu, dok će polaganje urne biti održano u petak, 9. listopada u 12:00 sati na groblju Gospe Vrpoljačke u Vrpolju kod Šibenika.
Svestrana akademska karijera
Profesor Petković rođen je 11. kolovoza 1951. godine u Šibeniku. Nakon završene gimnazije u rodnom gradu, obrazovanje nastavlja na zagrebačkom ETF-u (današnjem FER-u), gdje je diplomirao elektroniku (1974.) te magistrirao energetiku (1977.). Uz tehničke znanosti, paralelno upisuje i diplomira filozofiju i sociologiju na Filozofskome fakultetu (1976.), dok je doktorat iz eksperimentalne nuklearne fizike obranio 1986. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Od 1975. godine kontinuirano je radio na Zavodu za primijenjenu fiziku FER-a u zvanju redovitog profesora u trajnom zvanju, predajući opću i modernu fiziku na svim razinama studija. Od 2015. godine predavao je i na dislociranom studiju Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku.
Bogat znanstveni i publicistički doprinos
Tijekom bogate znanstvene karijere usavršavao se na renomiranim svjetskim institutima poput SIN/PSI-ja, BNL-a i JLaba. Objavio je više od 300 radova, uključujući 80 znanstvenih radova, 12 knjiga te brojna poglavlja i urednička izdanja. Prepoznatljiv je po doprinosima u preciznim mjerenjima višenukleonske apsorpcije piona u jezgrama te spektroskopskom istraživanju tvorbe i strukture lambda-hiperjezgara.
Njegova istraživanja u hipernuklearnoj fizici i rad na optimizaciji velikih detektora čestica u svjetskim laboratorijima (poput Brookhaven i Jefferson Laba u SAD-u) omogućili su tehnološki transfer i primjenu tih fizikalnih procesa u modernoj medicinskoj dijagnostici. Stoga je njegov rad postavio temelje za razumijevanje procesa unutar atomskih jezgri bez kojih ne bi bilo modernih uređaja za rano otkrivanje raka ili magnetske rezonancije.
Profesor Petković istaknuo se i kao jedinstveni spona između eksperimentalne fizike i spoznajne teorije. U svom radu povezivao je veliku fenomenologiju moderne fizike s poviješću i filozofijom znanosti, intenzivno proučavajući djela vodećih hrvatskih (Bošković, Tesla, Supek, Petrić, Vrančić) i svjetskih mislilaca te znanstvenika (Einstein, Galilei, Newton, Bohr, Kant, Popper i mnogi drugi).
Bio je aktivan član uređivačkih odbora i savjeta prestižnih domaćih i međunarodnih časopisa (Almagest, International Journal of Physics, Filozofska istraživanja, Synthesis Philosophica), a 2019. godine izabran je za dopisnog člana Međunarodne akademije povijesti znanosti (AIHS-IAHS) sa sjedištem u Parizu.
D.G.
