Belgija u more polaže 23 superteška betonska opločnika i gradi umjetni otok u Sjevernom moru, osmišljen za prikupljanje i prijenos električne energije proizvedene u priobalnim vjetroelektranama.
Struktura, nazvana Otok princeze Elizabete, bit će smještena približno 45 kilometara od belgijske obale, a vanjske zidove činit će 23 betonska opločnika, od kojih će svaki težiti oko 22.000 tona.
Tvrtke odgovorne za radove opisuju ovu strukturu kao prvi umjetni energetski otok na svijetu, a koristit će se kao spojna točka između turbina postavljenih na moru, podmorskih kabela, belgijske elektroenergetske mreže i budućih međunarodnih interkonektora.
Otok princeze Elizabete
Konstrukcije koje se koriste u izgradnji poznate su kao betonski kesoni/opločnici. Ova vrsta elemenata proizvodi se na kopnu, transportira do mora i postavlja na unaprijed određenu lokaciju.
U slučaju Otoka princeze Elizabete, blokovi će oblikovati vanjski obris otoka i služiti kao osnova za područje koje će sadržavati elektroenergetsku infrastrukturu. Svaki opločnik mjeri približno 58 metara duljine, 28 metara širine i između 23 i 32 metra visine, ovisno o konfiguraciji zaštitnih zidova protiv oluja.
Proizvodnja se odvijala u Vlissingenu u Nizozemskoj. Prema DEME-u, posljednji keson dovršen je i porinut u siječnju 2026. godine, čime je završena faza izgradnje tih konstrukcija u brodogradilištu. Nakon toga blokovi su prevezeni do terminala Scaldia, gdje prolaze završne radove prije postavljanja preostalih elemenata na moru. Blokovi moraju biti precizno poravnani kako bi tvorili kontinuiranu vanjsku barijeru kompatibilnu s dizajnom otoka. Nakon formiranja perimetra unutarnji dio bit će pripremljen za nasipavanje pijeska, zaštitne slojeve i elektroenergetsku opremu predviđenu projektom. Prema DEME-u, otok će biti oblikovan od približno 2,3 milijuna kubičnih metara lokalno iskopanog pijeska. Radovi se izvode u području izloženom vjetru, valovima i morskim strujama.
Energija vjetra na moru
Otok princeze Elizabete dio je širenja energije vjetra u Sjevernom moru, regiji koju europske države koriste za razvoj projekata obnovljive energije na moru, prenosi N1.
Otok će biti povezan sa zonom princeze Elizabete, belgijskim područjem određenim za nove priobalne vjetroelektrane. Cilj je prikupiti električnu energiju koju proizvode te elektrane i poslati je na kopno putem visokonaponske infrastrukture.
Prema industrijskim publikacijama i projektnim dokumentima, očekuje se da će otok služiti kao priključna točka za najmanje 2,1 GW energije vjetra proizvedene na moru u toj regiji. Ukupni troškovi navedeni u projektnom dokumentu banke za ovu fazu procjenjuju se na 1,105 milijardi eura. U praksi, otok će biti tehnička infrastruktura na moru. Njegova glavna funkcija bit će prikupljanje kabela, smještaj visokonaponske opreme i omogućavanje prijenosa električne energije proizvedene priobalnim vjetroturbinama.
Očuvanje bioraznolikosti
Osim svoje elektroenergetske funkcije, Otok princeze Elizabete uključuje i projektna rješenja usmjerena na očuvanje bioraznolikosti.
Među planiranim mjerama nalaze se izbočine na vanjskim zidovima za odmor i razmnožavanje crnonoge troprste galebice, kao i potopljene strukture namijenjene morskim organizmima.
J.T.
