Povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma – u Splitu je 24. kolovoza predstavljeno drugo izdanje monografije “Pakao se zove Jazovka”, autora Mladena Kuke.
Velika dvorana Gradske knjižnice Marka Marulića bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a velik interes publike još je jednom pokazao koliko tema Jazovke i drugih stratišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća i danas zaokuplja javnost. Predstavljanje su zajednički organizirali Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, dok je program moderirao Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt i tajnik Zmajskog stola u Splitu.
“Svaka žrtva zahtijeva istinu i pravedan ispraćaj”
Na početku programa okupljene je pozdravio pročelnik splitskog Zmajskog stola Milivoj Bratinčević, dok je povijesno-politološki osvrt na knjigu dao splitski povjesničar i analitičar dr. sc. Tihomir Rajčić. Govoreći o povijesnom i geostrateškom položaju Žumberačkoga gorja, na kojem se nalazi jama Jazovka, Rajčić je istaknuo kako je Hrvatska upravo na tom području geografski najuža te da je taj prostor tijekom povijesti bio izložen brojnim vojnim intervencijama i sukobima. Osvrnuo se i na pitanje odgovornosti za masovna ubojstva te iznio stav kako se takvi zločini nisu mogli dogoditi bez znanja i naputaka tadašnjeg komunističkog vodstva na čelu s Josipom Brozom Titom. Naglasio je pritom kako svaka žrtva zahtijeva utvrđivanje istine i dostojanstven ispraćaj.
Četrnaest godina tragao za jamom, a onda pronašao skriveni ulaz
Velik dio predstavljanja bio je posvećen samom otkrivanju Jazovke i okolnostima u kojima se o događajima povezanima s jamom desetljećima nije otvoreno govorilo.
Karlovački speleolog Mladen Kuko nakon četrnaest godina traganja 22. siječnja 1989. godine pronašao je skriveni ulaz u jamu, a samo tjedan dana kasnije, 29. siječnja, spustio se na dubinu od približno 30 metara. Kako je ispričano tijekom predstavljanja, ondje je nad posmrtnim ostacima izmolio Očenaš, a u jami je zatekao i štake, medicinske udlage, naočale te žice kojima su, prema navodima iznesenima na predstavljanju, pojedine žrtve bile vezane. Kuko je splitskoj publici govorio o dugogodišnjoj potrazi, ljudima koji su mu pomagali, ali i pritiscima i opasnostima s kojima se susretao krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Iz jame izvađeni ostaci najmanje 814 osoba
Prema podacima iznesenima tijekom predstavljanja, u Jazovki su pronađeni posmrtni ostaci bolesnika i nepokretnih ranjenika odvedenih iz zagrebačkih bolnica Sveti Duh, Sestre milosrdnice i Vrapče u svibnju 1945. godine, kao i zarobljenika nakon bitke za Krašić iz siječnja 1943. godine. Tijekom službene ekshumacije u srpnju 2020. godine iz jame su izvađeni posmrtni ostaci najmanje 814 žrtava – 801 muškarca i 13 žena. Najveći broj stradalih bio je u dobi između 20 i 35 godina.
Najmanje 99 žrtava bilo je mlađe od 20 godina, a među njima je, prema predstavljenim podacima, bilo i troje djece u dobi između 12 i 14 godina. Posmrtni ostaci pokopani su 23. kolovoza 2025. godine u zajedničkoj grobnici kod Sošica na Žumberku, na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja.
Potpuna tišina u dvorani tijekom snimki iz unutrašnjosti Jazovke
U drugom dijelu večeri prikazan je dokumentarni film o Jazovki, također autora Mladena Kuke. Film donosi autentične snimke speleoloških istraživanja i ulazaka u jamu, uključujući i snimke spuštanja s vlč. Ivanom Vučkom, tadašnjim župnikom Krašića, 14. kolovoza 2019. godine, kada je neposredno iznad posmrtnih ostataka održan molitveni obred.
Snimke unutrašnjosti jame, posmrtnih ostataka i predmeta pronađenih u Jazovki okupljeni su, kako navode organizatori, pratili u potpunoj tišini. Od prvih saznanja o Jazovki i dugogodišnjeg traganja, preko otkrivanja ulaza 1989. godine, pa sve do ekshumacije i pokopa posmrtnih ostataka 2025., protekla su desetljeća. Prepuna dvorana u Splitu pokazala je da zanimanje za ovu temu ne jenjava te da Jazovka i dalje ostaje jedno od mjesta snažno povezanih sa sjećanjem na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.
Moja reakcija na članak je…
