Prije gotovo šest desetljeća, 25. studenoga 1966., u Resniku je svečano otvoren aerodrom Split, infrastrukturni projekt koji je u tom trenutku predstavljao jedan od najambicioznijih zahvata na prostoru srednje Dalmacije. Bio je to trenutak u kojem je dalmatinska obala, već tada rastuća turistička sila, konačno dobila zračna vrata koja će joj omogućiti daleko brži, sigurniji i intenzivniji razvoj. Gradnja je započela samo godinu dana ranije, 6. listopada 1965., a radove je izvelo ljubljansko poduzeće za ceste – projekt se realizirao brzo, učinkovito i s jasnim ciljem: povezati Split i cijelu regiju s Europom i svijetom.
Otvorenje aerodroma bilo je simbol novog doba. Dalmacija je dobila stratešku točku koja nije samo primala putnike, već je značila otvaranje prema novim tržištima, snažnijem sezonskom turizmu, ubrzanom gospodarskom rastu i političkom pozicioniranju u tadašnjoj državi. U desetljećima koja su uslijedila, ovaj je aerodrom rastao zajedno s turizmom, gradom i cijelom županijom, postajući jedan od ključnih prometnih stupova hrvatskog juga.
Početak priče: Resnik kao simbol modernizacije
Kada je Zračna luka Split otvorena 1966., Dalmacija je tek ulazila u značajnije faze turizma. Prve čarter linije početkom 1970-ih označile su prekretnicu, a aerodrom je ubrzo postao glavna ulazna točka za posjetitelje koji su otkrivali Jadransku obalu. Putnički terminal bio je malen, ali funkcionalan, a infrastruktura projektirana za kapacitete koji su tada izgledali sasvim dovoljni. Ubrzo se pokazalo da će Resnik prerasti vlastite mogućnosti – potražnja je rasla, a svako ljeto dovodilo je nove rekorde.
Rast zračnog prometa i izazovi sezonalnosti
Od sredine 1980-ih pa sve do danas, Split je gotovo neprekidno među najbrže rastućim zračnim lukama u regiji. Broj putnika je rastao iz godine u godinu, a ljetne špice postale su fenomen poznat zrakoplovnim stručnjacima diljem Europe. Sezonalnost – problem koji i danas prati cijelu dalmatinsku obalu – posebno je snažno pogađala Split. U srpnju i kolovozu promet bi se u samo nekoliko tjedana pretvorio u ono što druge zračne luke odrađuju kroz pola godine. Aerodrom se unatoč pritiscima širio postupno: produžena je pista, modernizirana oprema, nadograđeni sigurnosni sustavi. No pravi iskorak tek je slijedio.
Transformacija početkom 21. stoljeća
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i eksplozivnim rastom turizma nakon 2010., Split je doživio golem skok u broju putnika. Zračna luka morala se prilagoditi novim standardima i sve zahtjevnijoj međunarodnoj potražnji. Izgrađen je novi, daleko veći terminal, prošireni su kapaciteti, a operativni prostor prilagođen je potrebama koje su sezonski znale dosezati i preko milijun putnika u kratkom razdoblju. Zračna luka Split postala je neizostavan dio hrvatske turističke infrastrukture, uz bok Zagrebu i Dubrovniku.
Unatoč rastu, Split se i dalje suočava s pitanjem kako odgovoriti na sezonski pritisak, kako osigurati protočnost prometa i kako se razvojno uklopiti u ograničeni prostor između Kaštelanskog zaljeva i Kozjaka. Stručnjaci upozoravaju na potrebu dugoročne strategije: upravljanje sezonalnošću, uključivanje novih tehnologija, održivost prometa i racionalno širenje prostora. Istodobno, povećanje luksuznog i cjelogodišnjeg turizma otvara mogućnost za snažnije zimske operacije. Split je u posljednjim godinama pokazao da se promet sve manje svodi isključivo na srpanj i kolovoz, što daje nadu da bi u budućnosti luka mogla raditi pod uravnoteženijim ritmom.
Zračna luka Split danas: Prometni gigant jugoistoka Europe
Danas je Zračna luka Split jedan od najvažnijih prometnih centara Hrvatske, ključna ulazna točka za srednju Dalmaciju, polazište za otoke i jedan od najprepoznatljivijih infrastrukturnih brendova u državi. Prema posljednjim godišnjim podatcima, luka je ostvarila promet od 3.624.150 putnika u 2024. godini, što je porast od 7,9 % u odnosu na 2023. godinu (3.358.902 putnika). Za razdoblje od siječnja do kraja listopada 2025., broj putnika dosegnuo je približno 3.764.164, već nadmašivši prošlogodišnji godišnji rekord. U rujnu 2025. zabilježeno je više od 533 tisuće putnika, čime Zračna luka Split ponovno predvodi u zemlji po prometu u tom mjesecu.
Od resničkog polja 1966. do međunarodnog čvorišta 2025., priča o Zračnoj luci Split priča je o Dalmaciji koja raste, prilagođava se, otvara svijetu i gradi svoj identitet kroz promet, turizam i viziju budućnosti. I dok je početkom studenoga 1966. malo tko mogao zamisliti da će mali aerodrom izniknut u samo godinu dana postati jedan od najprometnijih u jugoistočnoj Europi, danas je jasno da je upravo on oblikovao živote milijuna putnika i postao neizostavan dio modernog dalmatinskog krajolika.
Moja reakcija na članak je…
