Sezona velikih šumskih požara praktički je iza nas, ali sada nastupaju druge teškoće i opasnosti. Sve se može anticipirati i prevenirati, no pravo je pitanje razmišljaju li odgovorni o bujičnim poplavama, pravoj katastrofi koja vreba, pogotovo na terenima opustošenima plamenom stihijom.
Neke odgovore smo dobili, no prvo treba izložiti problem.
Nakon požara prijeti nova opasnost
Problem je jasan i logičan, no treba ga se sjetiti na vrijeme. Požari koji su ovog ljeta uništili hektare šuma i, nažalost, odnijeli ljudske živote potpuno su opustošili dio dalmatinske obale. Nestale su masline, druge kulture, stabla, granje i trava, a sve se to događa – pogotovo na području Lokve Rogoznice i Omiša – gdje je nagib terena toliki da najavljene količine značajnijih oborina mogu izazvati još jednu katastrofu.
Nije naodmet spomenuti ni povećanu opasnost od odrona. Ako nevrijeme bude značajnijeg karaktera, dosta prometnica moglo bi postati opasno za prometovanje, čak i omiška zaobilaznica, odnosno brza cesta iznad grada. Ni u najboljim danima, sa svom vegetacijom, oborinske vode na cijelom području nisu najbolje riješene, a za koji dan, nakon vatre i suše, najavljuju se nevere i pljuskovi!
– Razgovarao sam s nekoliko zaposlenika u gradskim službama, no čini mi se da su pomalo indiferentni prema onome na što ih upozoravam. Vreba velika opasnost, a uz adekvatne mjere poduzete na vrijeme potencijalne štete mogu se značajno umanjiti. Pogotovo na nekim kritičnim zonama gdje se zna da bi moglo doći do bujica i poplava…
Oborine između 20 i 100 mm, a da ne govorim o količinama iznad toga, donesu toliku količinu mulja da je to teško i zamisliti – upravo na ovom području oko Omiša, gdje tvrda zemlja, tupinasta ilovača, još nakon višemjesečne suše, teško upija kišu.
Dodatni problem je izražen nagib terena, koji je također izvan uobičajenih normi i koji samo ubrzava potencijalnu bujicu s hektara terena iznad! Ceste, kako lokalne tako i veće prometnice, građene su u priobalju uz brdo pa i one doprinose cijelom problemu. Asfalt, naravno, nije upojan, često nema kanala za odvodnju, a onda ogromna količina oborina ubrzava nizbrdicom i putem „skuplja“ dodatni materijal.
Od četvrti Borik iznad Omiša, ako ih zadesi velika kiša, može se očekivati da cijela bujica stigne do samog centra grada! – upozorava naš sugovornik, stručan u ovoj problematici, koji je pokušao upozoriti i nadležne.
Koliko kiše se očekuje na omiškom području?
Prognostički modeli su vrlo neujednačeni. Većina ih predviđa 20 do 60 litara po kvadratom metru. Ipak, vrijedi spomenuti da postoje prognostički modeli koji oborine daju većinom području Dalmatinska zagore, a uz obalu bi količine bile manje, ponegdje bi se zadržalo suho.
Postoje mjere kojima se šteta može ublažiti
Pitamo ga koje je potencijalno rješenje. Kaže kako se na opožarenim površinama interventno sadi brzorastuća trava poput djeteline ili troskota, a postoji i mogućnost postavljanja geotekstilne zaštite i lomljenog kamena na najopasnijim dijelovima terena, čime bi se spriječilo opasno ispiranje tla.
Možda velike oborine zaobiđu kritična područja pa od cijele opasnosti ne bude ništa, ali sigurno je bolje da se građani, a pogotovo službe, pripreme na potencijalnu nevolju nego da bude obrnuto – da ih iznenadi „snijeg u siječnju“.
Poslali smo upite Hrvatskim šumama i Hrvatskim cestama, dvjema državnim tvrtkama koje su među najpozvanijima za ovakav tip problema. Iz Hrvatskih šuma nisu nam odgovorili do zaključenja teksta – doduše, od slanja upita prošao je tek dan i pol – no da može drugačije, svjedoči primjer Hrvatskih cesta.
Hrvatske ceste podigle stupanj pripravnosti
Istog dana odgovorili su na naše pitanje o potencijalnim bujicama i odronima koji mogu ugroziti ceste u njihovoj ingerenciji. Očigledno u Hrvatskim cestama razmišljaju nekoliko koraka unaprijed.
– Vezano za Vaš upit o spremnosti službi povodom najavljenih oborina na području Splitsko-dalmatinske županije, posebice na opožarenim područjima uz ključne prometne pravce poput Jadranske magistrale (DC8), izvješćujemo Vas kako su Hrvatske ceste d.o.o. poduzele sve potrebne preventivne i operativne mjere.
S obzirom na najavu obilnijih oborina krajem tjedna, za ugovorne izvođače radova redovitog održavanja i ophodarske službe podignut je stupanj pripravnosti. Poseban naglasak stavljen je upravo na dionice uz koje je uslijed nedavnih požara uništena vegetacija, čime je povećan rizik od spiranja terena, pojave bujica i odrona na kolnik.
Teška mehanizacija već je spremna kod Omiša
Na potencijalno ugroženim i kritičnim lokacijama, s posebnim fokusom na šire područje Omiša i osjetljive dionice DC8, osigurana je stalna prisutnost ophodarskih vozila te je u neposrednoj blizini stacionirana teška mehanizacija (kamioni i utovarni strojevi) za hitno raščišćavanje kolnika.
Ujedno je pripremljena i sva potrebna privremena prometna oprema te mobilna signalizacija kako bi se, u slučaju potrebe, promet mogao odmah sigurno preusmjeriti ili regulirati.
Sve ekipe redovnog održavanja nalaze se u dežurstvu i kontinuiranoj koordinaciji s nadležnim službama kako bi se u najkraćem mogućem roku reagiralo na eventualne izvanredne situacije te osigurala maksimalna sigurnost i prohodnost državnih cesta – stoji u cjelovitom odgovoru Hrvatskih cesta.
Prisjetimo se što se dogodilo s rijekom Žrnovnicom 2017. kada je nakon požara pala prva rujanska kiša:
Moja reakcija na članak je…
