Prvi dan 2026. godine ostat će zauvijek u pamćen u povijesti Švicarske po nezamislivoj tragediji koja je pogodilo skijalište Crans-Montana. U požaru koji je buknuo u baru ‘Le Constellation‘, sat i pol nakon što je sat otkucao ulazak u Novu godinu, poginulo je 40 ljudi i ozlijeđeno je 116, većinom maloljetnici. Švicarske vlasti objavile su kako su uspjeli identificirati tijela svih poginulih, a temeljem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu mnogi od ozlijeđenih prebačeni su u bolnice u susjednim zemljama kako bi dobili potrebnu skrb.
Tužitelji vjeruju kako je požar izbio kada su boce šampanjca s pričvršćenim prskalicama zapalile zvučno izolacijsku pjenu na stropu, a dvoje voditelja švicarskog bara Jacques i Jessica Moretti su pod istragom, no nisu privedeni. Sumnjiči ih se za ubojstvo iz nehaja, tjelesne ozljede iz nehaja i podmetanje požara iz nehaja. Obitelji poginulih i ozlijeđenih smatraju kako značajan dio krivnje leži na gradskim vlastima, posebice otkad se doznalo da pet godina nisu provedene provjere protupožarne sigurnosti u ‘Le Constellation‘. Odvjetnik Romain Jordan, koji zastupa neke od obitelji, rekao je da “zapanjujući broj prekršaja i nedostataka u inspekcijama postavlja pitanje treba li općinu istražiti s još većom hitnošću”.
Gradonačelnik Crans-Montane Nicolas Feraud u utorak je rekao da ne može objasniti zašto tako dugo nije provjeravana. “Žalimo zbog toga. Dugujemo to obiteljima i prihvatit ćemo odgovornost“, rekao je i dodao da će prskalice biti zabranjene u lokalnim mjestima. I dok se svakodnevno otkrivaju novi mučni detalji požara u mjestu Crans-Montana, obratili smo se hrvatskim institucijama da vidimo kakva je situacija u Hrvatskoj, odnosno postoji li mogućnost da se ovako nešto dogodi i kod nas. Obratili smo se Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvu civilne zaštite, Državnom inspektoratu i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Do trenutka objave ovog članka dobili smo samo odgovor od Hrvatske vatrogasne zajednice. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti.
Crans-Montana: “Certaines preuves ont été occultées”, estime cet avocat de famille victimes de l’incendie pic.twitter.com/fuc1AHEitM
— BFM (@BFMTV) January 7, 2026
Koji su najčešći protupožarni propusti u noćnim klubovima?*
“Hrvatska vatrogasna zajednica je temeljem Zakona o vatrogastvu ustrojena kao središnji državni ured koji je nadležan za vatrogastvo u Republici Hrvatskoj. Vatrogasna služba, profesionalno i dobrovoljno, obavlja vatrogasnu djelatnost kao javna služba i nije nadležna za utvrđivanje protupožarnih propusta u noćnim klubovima, odnosno, nije nadležno tijelo za utvrđivanju uzroka nastanka požara i eksplozija u građevinama, međutim, na temelju dosadašnjih iskustava u Republici Hrvatskoj i sličnih slučajeva u svijetu prilikom kojih je nastradao veliki broj ljudi možemo navesti i upozoriti na niz nedostataka ili nepravilnosti koji potencijalno mogu uzrokovati tragične posljedice.
Vrlo česti uzrok požara su neadekvatne, preopterećene, improvizirane ili privremene električne instalacije koje ostanu trajne, a iznimno su opasne ako se nalaze u blizini zapaljivih materijala. Nadalje, korištenje pirotehnike u zatvorenom prostoru koja nužno ne mora izazvati požar ali zbog nestručnog korištenja može zadimiti prostor i uzrokovati paniku uslijed koje veliki broj ljudi u kratkom roku želi napustiti prostor kada do izražaja dolazi problematika nedovoljnog broja izlaza za nuždu u odnosu na kapacitet prostora, a često i zaključavanje vrata zbog kontrole ulaza i naplate ulaznica. Uz navedenu problematiku neispravni ili nepostojeći sustavi dojave i stabilni sustavi za gašenje požara kao i nedostatak aparata za početno gašenje požara značajno doprinosi posljedicama nastalog požara poglavito ako su za uređenje interijera korišteni lako zapaljivi materijali za akustiku prostora, gorive dekoracije, plastika, stiropor i slično. Prema dostupnim podacima iz javnih medija vezanim za požar u noćnom klubu u Crans – Montani jedan od identificiranih sigurnosnih propusta je upravo neadekvatna stropna izolacija (spužva za zvučnu izolaciju) bez odgovarajuće protupožarne zaštite koja se brzo zapalila čim je iskra ili otvoreni plamen došao u doticaj s njom. Navedene situacije su iznimno opasne jer lako gorivi materijali na stropu potiču brzo širenje požara i tzv. „flashover“ ili plameni udar čija posljedica je nagli porast temperature što značajno smanjuje vrijeme za reakciju i evakuaciju. U slučaju požara iznimno je važna i osposobljenost osoblja za postupanje u slučaju požara, provedbu evakuacije i početno gašenje požara”, navode u odgovoru.
Jesu li evakuacijski putovi i izlazi u praksi često neprohodni ili neadekvatno označeni, prema Vašem iskustvu?*
“Tijekom izvršenja zadaća spašavanja života i materijalne imovine vatrogasci su primarno usmjereni na radnje i postupke za što učinkovitije spašavanje imovine zahvaćene požarom i neodgodivo spašavanje života zbog čega utvrđivanje navedenih nedostataka u tijeku vatrogasne intervencije najčešće nije moguće, a ujedno, navedene mjere i radnje nisu u nadležnosti Hrvatske vatrogasne zajednice i njenih sastavnica. Inspekcijski nadzor protupožarnih mjera je u nadležnosti Službe inspekcije za zaštitu od požara, eksplozive i oružje koja je ustrojena u okviru Ravnateljstva civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Temeljem iskustava vatrogasnih snaga u praksi su evakuacijski putevi i izlazi za nuždu u noćnim klubovima i većim prostorima za događanja vrlo često nepotpuno prohodni a u panici i najmanja prepreka može biti dovoljna za stvaranje tzv. „uskog grla“ koje može biti smrtonosno. Važno je istaknuti da navedeni slučajevi nisu pravilo. Oznake „IZLAZ“ i sigurnosna rasvjeta u slučaju jake zadimljenosti nisu potpuno učinkovite ali njihova potpuna ispravnost je ključna, poglavito u slučajevima nestanka struje jer u suprotnom prostor bez sigurnosne i evakuacijske rasvjete postaje potpuno dezorijentirajući. U pravilu, uslijed stvarne opasnosti ljudi najčešće izlaze onuda kuda su ušli iako možda postoji i bolji izlaz i adekvatno je označen što dodatno usložnjava situaciju u kojoj je, do dolaska vatrogasaca, ključna uloga osoblja noćnog kluba ili drugog tipa objekta koji prima veliki broj ljudi. Zakrčenost ili nepotpuna upotrebljivost evakuacijskih puteva, panika, zadimljenost i velika nekontrolirana gužva je jedan od glavnih razloga zašto tijekom požara u noćnim klubovima strada najviše ljudi”, navode u odgovoru.
Koje bi mjere, prema struci, najviše smanjile rizik tragedija u noćnim klubovima?*
“Hrvatska vatrogasna zajednica nije strukovno tijelo koje određuje standarde i obveze u okviru građevinskih mjera zaštite od požara, međutim, kao žurna služba koja se gotovo uvijek susreće s posljedicama požara i tragedija uzrokovanim požarima mišljenja smo da su ključ za smanjenje rizika od tragedija u noćnim klubovima prevencija, brzo otkrivanje i dojava o požaru, te sigurna evakuacija, a najučinkovitije mjere čijom potpunom provedbom bi opasnost od nastanka požara i tragičnih posljedica bila svedena na najnižu razinu su potpuna prohodnost i funkcionalnost izlaza, potpuna zabrana otvorenog plamena u noćnim klubovima i prostorima koji mogu primiti veliki broj ljudi i korištenje vatrootpornih materijala za uređenje interijera noćnih klubova.
Neovisnim evakuacijskim izlazima koji ne smiju biti zaključani i svakodnevnom kontrolom prohodnosti nedvojbeno se smanjuje smrtnost, dok bi se zabranom otvorenog plamena i pirotehnike uklonio jedan od potencijalnih uzroka početnog požara, međutim, i ako dođe do požara ključnu ulogu imaju vatrootporni materijali koji smanjuju brzinu širenja požara i glavni uzrok smrti, a to je dim. Kao nadogradnja sigurnosti uvelike mogu pomoći automatski sustavi detekcije i stabilni sustavi za gašenje požara tamo gdje je to tehnički moguće jer povećavaju raspoloživo vrijeme za evakuaciju tijekom koje je nužno smanjiti paniku i dezorijentaciju na najmanju moguću mjeru za što je potrebna pouzdana sigurnosna i evakuacijska rasvjeta s vlastitim napajanjem koju je potrebno redovito testirati ali i adekvatno osposobljeno osoblje koje je ključno za upravljanje evakuacijom u početnim trenucima i smanjenje panike koja i u slučajevima zadovoljavanja svih sigurnosnih mjera može stvoriti potencijalno smrtonosne situacije.
Potrebna je dugoročna i sveobuhvatna promjena ponašanja na koju veliki utjecaj može imati nadležna inspekcija zaštite od požara (nazivi nadležnih tijela se razlikuju po državama, ali ovlasti su vrlo slične u EU) kroz preventivne nadzore kako bi reakcija bila prije a ne nakon tragedije, ali i kroz nadzore „u realnom vremenu“ – tijekom radnog vremena koji bi zasigurno imali najveći pojedinačni učinak poglavito ako bi osobna odgovornost vlasnika ili uprave bila podložna drakonskim kaznama ili oduzimanju dozvole za rad a ne da se kazne doživljavaju kao trošak poslovanja. Unatoč provedbi inspekcijskih nadzora i poduzimanju mjera odnosno ispunjavanja svih propisanih uvjeta i mjera, panika je posljedica čije razmjere nije moguće predvidjeti i na nju pouzdano utjecati prilikom požara u objektima u kojima se okuplja veliki broj ljudi zbog čega je upravo panika najčešći uzrok stradavanja i smrtnih ishoda. Uz navedeno, ključni značaj ima i lokalna samouprava koja u postojećim zakonskim okvirima kroz tijela koja osniva može poticati zajedničku, obuhvatniju i koordiniranju suradnju nadležne inspekcije, vatrogasaca, policije i lokalne samouprave isključivo vezano za problematiku protupožarne sigurnosti u noćnim klubovima i drugim mjestima na kojima se okuplja veliki broj ljudi, a koja predstavljaju vrlo ozbiljno sigurnosno pitanje. Većina tragedija u noćnim klubovima nastaju kao posljedica neki„propusta“, stoga je ključno na vrijeme otkloniti sve nedostatke koji mogu pogodovati nastanku požara i intenzivirati posljedice požara”, stoji u odgovoru kojeg potpisuje Hrvoje Ostović, mag. ing. sec., tajnik Kabineta glavnog vatrogasnog zapovjednika.
Imamo li dovoljno kapaciteta
Ponukani strašnom tragedijom koja se dogodila u Švicarskoj, upitali smo ranije hrvatsko Ministarstvo zdravstva ima li Hrvatska dovoljno bolničkih kapaciteta u slučaju ovakve tragedije.
“Bolničke zdravstvene ustanove raspolažu dostatnim kapacitetima za zbrinjavanje pacijenata. U slučaju potencijalne izvanredne situacije velikih razmjera, u kojoj provedena reorganizacija vlastitog sustava ne bi bila dostatna, Republika Hrvatska zatražila bi pomoć putem Mehanizma civilne zaštite Europske unije, kao i druge države članice EU”, rekli su ranije iz Ministarstva zdravstva za portal Dnevno.
Podsjećamo, Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu usmjeren je na jačanje suradnje između EU-a i zemalja EU-a te na olakšavanje njihove međusobne koordinacije u području civilne zaštite. Tehnički bilo koja zemlja na svijetu može zatražiti pomoć iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ako izvanredna situacija nadilazi njezine kapacitete za odgovor na katastrofu. Hrvatska je u nekoliko navrata sama aktivirala Mehanizam za civilnu zaštitu i to nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine i petrinjskog potresa u prosincu te iste godine, te je isto tako nudila pomoć kad su to trebale druge zemlje, kao na primjer kad smo se ponudili Švicarskoj da zbrinemo određeni broj ozlijeđenih pacijenata.
