Izbor novih ustavnih sudaca ponovno je otvorio politički sukob između SDP-a i HDZ-a, a dogovor o popunjavanju Ustavnog suda sve je neizvjesniji. SDP je objavio da će podržati Gorana Selaneca i Anu Horvat Vuković te poručio da s HDZ-om više neće pregovarati o kandidatima iza zatvorenih vrata, optužujući vladajuće za ranije iznošenje neistina i narušavanje povjerenja. U HDZ-u, pak, tvrde da takav potez najveće oporbene stranke pokazuje kako SDP zapravo ne želi izbor novih ustavnih sudaca.
SDP-ovi zastupnici Saša Đujić i Tonči Restović poručili su da će ovaj put postupak voditi drukčije, uz javno obrazlaganje svojih prijedloga i spremnost na argumentiranu raspravu o stručnosti, iskustvu i integritetu kandidata. Restović je pritom prozvao premijera Andreja Plenkovića zbog ranijih poteza u pregovorima, dok je HDZ-ov Ivan Malenica podsjetio na izjave predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića iz travnja, kada je upozoravao da javno licitiranje imenima kandidata može ugroziti njihove izglede za izbor. Upravo ta razlika između onoga što SDP govori danas i stava koji je njegov predsjednik zastupao prije nekoliko mjeseci otvara pitanje političke dosljednosti, ali i mogućih posljedica za proces izbora ustavnih sudaca.
O tome što ovaj sukob govori o odnosima između dviju najvećih stranaka, koliko je javno iznošenje imena kandidata opravdano te može li se bez političkog dogovora osigurati izbor ustavnih sudaca razgovarali smo s profesoricom ustavnog prava, Sanjom Barić.
‘Postoji jedno rješenje’
Upitali smo je smatra li da bi Hrvatska mogla upasti u krizu zbog situacije oko Ustavnog suda: “Ja mislim da nije dobra situacija, ni u Ustavnom sudu, ni izvana, je l’… Mislim ono što bi bilo mudro reći, jer jedno je znati činjenice i jedno je znati ove informacije, ali drugo je postupati. A sad, kao političar se postupa na jedan način, ali ovako kada komentiraš izvana, treba razmišljati što napraviti da bude istinito i reći, a da doprinosi dobrom.”
Naša sugovornica smatra kako je dnevna politika posljednjih godina koristila Ustavni sud kao ‘žrtvenog jarca’: “Znači ovako. Svakako mislim da ono što možemo reći i što odgovara istini, a opet ima nekakvog smisla reći. Jako je loše što je zadnjih preko deset godina dnevna politika odlučila Ustavni sud koristiti kao žrtvenog jarca, pa onda napadati Ustavni sud i svaku njegovu odluku predstavljati kao političku borbu. I činjenica je onda da se lijeva strana odlučila boriti preko Ustavnog suda na jedan način koji prelazi okvire, prelazi svrhu i funkciju koju bi ta institucija trebala imati. Dakle, postavila se na jedan crno-bijeli način, ili mora biti kako mi kažemo ili je Ustavni sud zarobljen i u svrhu i funkciju, ajmo reći, desne strane. To nije točno i nije nikada odgovaralo istini”, počela je.
Smatra kako postoji samo jedan izlaz iz ovakve situacije, a to je razgovor. Ipak, za sada se čini kako to neće biti lako ostvariti: “Naravno da može naginjati nekad jednoj, nekad drugoj strani. Naravno da je bilo ili jest još uvijek svakakvih sudaca, ali nije to tako bilo do ovih zadnjih izbora. Sad su upravo učinili da u Ustavnom sudu funkcioniraju na taj jedan dnevno politički način. To je loše, ali ako je već tako kako jest, što sad mi trebamo napraviti? Sad ono što bi bio kao izlaz jest da se stvarno počne ozbiljno promišljati drugačiji način izbora sudaca Ustavnog suda. Ne znači da odmah moramo promijeniti, ali da se počne razgovarati o tome. Najgora je ta ukopanost u pozicije, ili je ‘kako ja kažem ili nikako’, to je ono što je loše”, dodaje.
‘Ne smijemo uništiti političku utakmicu’
Smatra kako bi se na taj način i izravno otkrilo tko koči cijeli izbor sudaca: “Znači ustavno bi trebalo biti 13 sudaca Ustavnog suda, pa ako se ne možemo dogovoriti oko troje, možemo li se dogovoriti oko dvoje? Dakle, moramo biti spremni za dogovor, za dijalog, izaći iz te pozicije ‘kako ja kažem ili nikako’. Pa ako ona druga strana neće u dijalog, pa u redu, onda će se i vidjeti tko neće u dijalog. Ako već ni to ne napravimo, onda otvorimo barem priču, ako nismo zadovoljni, uvjereni smo da će nas ona druga strana zeznuti, nego ajmo razgovarati. Nemojmo uništiti tu političku utakmicu nego idemo razgovarati o pravilima, pronaći možda nova koja su prihvatljiva i jednoj i drugoj strani. Ne moramo se nužno složiti s drugom pozicijom, ali saslušati, shvatiti da moramo naći načina da funkcioniramo zajedno. Najgore je od svega što su se ukopali u toj poziciji ‘ili ovako ili nikako’”, rekla je.
Profesorica ustavnog prava smatra kako opozicija ne postupa dobro, odnosno kako njihov stav ne pridonosi nekom rješenju u bliskoj budućnosti: “Oporba se ponaša kao da je Ustavni sud u potpunosti zarobljen i dio nekakve agende vladajućih, da ga treba potpuno usvojiti ili ga razmontirati. Tako se ponašaju kao da je to pozadinski tako, a to nije istina za Ustavni sud, stvarno nije. Oni su mogli imati neke lošije odluke, ali nije to kako oni prezentiraju. Oni sa svojim ponašanjem upravo to čine Ustavnom sudu. Ovo što je rekao SDP, to su naši kandidati i mi oko nikog drugog nećemo razgovarati, to su jedini stručnjaci, to naprosto nije istina. Znam koji su sve kandidati i tu ima još ljudi osim to dvoje koji su fantastični stručnjaci, dobri, iskusni, dobronamjerni i smireni ljudi. Dakle ne polaze od istine. Opozicija u ovom trenutku ne želi izabrati nikoga jer nude uvjet za pregovor kojeg se strogo drže, a koji je ne prihvatljiv.
Znači, to nije dijalog. Moj komentar dakle nije ustavno-pravni jer ustavno pravo, kao i sve ostalo pravo, je nadogradnja, a nije temelj. Temelj je vaša želja i namjera da živite zajedno. Da imate pravila kojih se svi držite. Da imate sukob, ali sukob koji je jasno definiran kao u pravom sportu, da postoje pravila i dvije ekipe, ali da smo posve suglasni oko pravila. Oni se ponašaju kao da je druga ekipa već izvan svih pravila pa sad možemo raditi sve izvan pravila i mi. Pa ne možeš tako. I tu je cjelokupni problem. Sad ako smo mi već toliko ogorčeni i toliko ne vjerujemo drugoj strani, onda moramo barem razgovarati o pravilima igre. Hajmo razgovarati da stvorimo nova pravila ako ne ide drugačije, pravila koja će svima odgovarati u smislu omogućiti povjerenje jedni drugima. To nije onda pitanje koja je većina u Saboru, jedan dio može birati sudačka struka, odvjetnička, predsjednik… Dok god smo ukopani u to ‘ili naše ili nikako’ i ‘ovi su drugi lopovi’, onda ništa od toga”, smatra Sanja Barić.
Najveći problem
Kako i sama kaže uz se zamjerke vladajućima, ipak treba ‘sjesti za stol i razgovarati’: “Uz sve objektivne zamjerke vladajućima, stvarno mislim da se treba sjesti za stol i razgovarati. Dok oporba to ne radi, to je problem. Situacija u Ustavnom sudstvu nije dobra. Sutra tko god dođe na vlast treba dobiti sedam glasova u Ustavnom sudu da se neki zakon ukine. Kako ćemo onda imati sud koji će zaštiti nas? Što znamo tko će sutra biti na vlasti sutra. Nije to sve skupa dobro”, ističe.
Trenutnu situaciju usporedila je s teologijom: “Kao da pričamo o teologiji, a koljemo se. Pa prvo i osnovno je ‘okreni drugu stranu’. Izbor se može i mora drugačije postaviti, dogovoriti promjene pravila. Od toga se može napraviti proces, pozvati udruge, napraviti forum, veliku javnu raspravu… To je važno, idemo se dogovoriti, a ne da je bit da samo ja pobijedim, a ne netko drugi.”
Da uskoro dođe do promjene na vlasti, situacija bi postala još ozbiljnija: “Što bi bilo da sutra netko drugi dođe na vlast, stalno bi imali blok koji blokira. Ovakav Ustavni sud, u ovom trenutku, ne može zaštiti Hrvatsku. Mi nismo sigurni za te ljude da će oni moći spriječiti neku potencijalnu situaciju jer je sud efektivno blokiran. I to ne zato što jedni nemaju većinu, nego zato što ljudi koji su tamo nisu dobronamjerni ni otvoreni, nego su tamo na zadatku. Jedna strana je ta koja je nerazumna i destruktivna.”
Potom je istaknula možda i najveći problem: “Oporba je krenula na taj način i kreirala sve što se vidi izvana. Jedna strana je duboko u paranoji i izrazito je destruktivna i neracionalna. To je problem. To je ljudsko stanje, a Ustav služi tome da funkcionira i kada su takvi ljudi. Zato imamo Ustav, da smo dobri ljudi, ne bi ga trebali imati. Postoje neka pravila igre. Mi smo na razini da funkcioniramo da ako nam se ishod sviđa, sviđaju nam se i pravila te obratno. Opozicija dugo sve gradi na tome. To je problem.”
“Ne suočavaju se na pozitivan način nego na izrazito negativan, govore kroz Ustavni sud. Ne pridržavaju se pravila”, zaključila je.
