Upozorenje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla prerasti u globalni rat u 2025. više ne zvuči kao diplomatsko pretjerivanje, nego kao hladna procjena svijeta koji se opasno približio rubu velikog sukoba. Godina na izmaku pokazala je koliko je međunarodni poredak krhak, koliko su savezi napeti i koliko se rat vratio kao dominantan alat politike.
Rat u Ukrajini u četvroj godini postao je svojevrsna paradigma suvremenog sukoba: iscrpljivanje, dronovi, hibridno ratovanje, informacijske operacije i stalna prijetnja eskalacijom. Prema podacima Ujedinjenih naroda, u Ukrajini je poginulo oko 14.000 civila, a stvarne brojke vjerojatno su i veće, s obzirom na ograničen pristup okupiranim područjima.
No, Ukrajina više nije izolirani rat. Ona je postala čvorište globalnog nadmetanja velikih sila, gdje se testira strpljenje Zapada, izdržljivost Rusije i granice međunarodnog prava. Svaki novi raketni napad, svaka rasprava o slanju dodatnog oružja ili mogućem primirju ima odjek daleko izvan istočne Europe.
Bliski istok gori
Istodobno, Bliski istok je 2025. godine eksplodirao u razmjerima kakvi nisu viđeni desetljećima. Rat u Gazi prerastao je u jednu od najvećih humanitarnih katastrofa suvremenog doba. Prema dostupnim podacima, poginulo je oko 70.000 Palestinaca, od čega čak 30.000 žena i djece, brojke koje su potresle i one dijelove svijeta naviknute na stalne sukobe u toj regiji. Gaza je postala simbol potpune devastacije, ali i nemoći međunarodne zajednice da zaustavi spiralu nasilja. Dok se velike sile prepiru oko rezolucija, na terenu se brišu čitave četvrti, a civili ostaju bez ikakve zaštite. Rat u Gazi dodatno je produbio globalne podjele i potaknuo masovne prosvjede diljem svijeta.
Treći veliki rat 2025. godine, iako znatno manje prisutan u medijima, možda je i najbrutalniji. Građanski rat u Sudanu pretvorio se u humanitarnu katastrofu epskih razmjera. Prema procjenama, posljednjih godina ondje je poginulo oko 150.000 ljudi, dok je čak 12 milijuna stanovnika prisiljeno napustiti svoje domove. Sudan je primjer kako svijet selektivno reagira na ratove. Dok Ukrajina i Gaza dominiraju naslovnicama, sudanski sukob odvija se gotovo u tišini, iako razaranje društva, gladi i masovnih migracija ima potencijal destabilizirati cijelu regiju sjeveroistočne Afrike.
Zajednički nazivnik sva tri rata jest potpuni slom međunarodnih mehanizama sprječavanja sukoba. Vijeće sigurnosti UN-a paralizirano je vetima, diplomacija često služi samo kao kulisa, a rat se ponovno percipira kao legitiman nastavak politike drugim sredstvima.
Zelenskijevo upozorenje o mogućem Trećem svjetskom ratu ne temelji se samo na ukrajinskom bojištu, već na činjenici da se ratovi međusobno hrane. Rusija, Iran, Sjedinjene Države, Kina, Izrael i regionalne sile sve su dublje upletene u različite sukobe, stvarajući mrežu interesa iz koje je teško izaći bez eskalacije. Godina 2025. pokazala je i koliko su tanke crvene linije. Napadi na energetske objekte, prijetnje nuklearnim oružjem, napetosti oko Tajvana i Južnog kineskog mora dodatno pojačavaju osjećaj da se svijet nalazi u permanentnoj krizi.
Rastrgano Europa
Europa, iako izravno pogođena ratom u Ukrajini, djeluje rastrgano između potrebe za sigurnošću i straha od izravnog sukoba s Rusijom. Istodobno se naoružava, ali bez jasne vizije dugoročne stabilnosti. Sjedinjene Države pokušavaju balansirati između potpore saveznicima i unutarnjih političkih pritisaka, dok Kina pažljivo promatra, učeći lekcije iz zapadnog odgovora na ratove i pripremajući vlastite strateške poteze.
Bliski istok ostaje bure baruta, a rat u Gazi dodatno je radikalizirao cijele generacije, stvarajući dugoročne posljedice koje će se osjećati desetljećima. Afrika, kroz primjer Sudana, pokazuje koliko su posljedice zanemarivanja sukoba pogubne. Masovne migracije, glad i destabilizacija prelijevaju se preko granica, stvarajući probleme i onima koji su rat promatrali izdaleka.
U sva tri slučaja civili su najveće žrtve. Brojke mrtvih i raseljenih nisu samo statistika, nego pokazatelj potpunog sloma ideje da je svijet nakon Hladnog rata ušao u eru trajnog mira. Ratna 2025. godina razotkrila je i iluziju da su veliki ratovi stvar prošlosti. Naprotiv, oni su se vratili, modernizirani tehnologijom, ali jednako brutalni u ljudskim posljedicama. U takvom svijetu Zelenskijevo upozorenje ne zvuči kao prijetnja, nego kao poziv na buđenje. Ako se postojeći ratovi ne zaustave, njihovo širenje više nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada.
Godina 2025. tako ostaje zapisana kao godina u kojoj je svijet shvatio da stoji na rubu velikog rata, ali još uvijek nije pronašao snagu da napravi korak unatrag. Pitanje koje ostaje otvoreno nije samo hoće li doći do globalnog sukoba, nego hoće li međunarodna zajednica uspjeti izvući pouke prije nego što cijena postane nepodnošljiva. U tom smislu, ratna 2025. godina nije tek analiza prošlosti, nego upozorenje za budućnost.
