Njemački mediji opet šire priče o ekstremnoj zimi, nazivajući je „zimom stoljeća 2025./26.”. Međutim, stručnjaci upozoravaju za Deutsche Welle da je riječ o spekulacijama i clickbaitu.
Privatne meteorološke službe i novinari koriste meteorološke modele kako bi privukli pažnju bombastičnim naslovima, što često zanemaruje odgovorno informiranje. „Mi kao državna institucija, naravno, tako nešto ne bismo napravili”, kazuje za DW Lothar Bock iz Regionalnog klimatskog ureda u Münchenu.
Glavni razlog ovih nagađanja je slab polarni vrtlog iznad Sjevernog pola, koji teoretski može dopustiti da hladan zrak dopre do srednje Europe. Naime, slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnog, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase „izliju”, one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i utjecati na vrijeme u Europi.
To se može dogoditi, ali ne mora, naglašava njemački Deutsche Welle. „Slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije”, dodatno objašnjava meteorolog Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu njemačkog javnog servisa ARD.
Prognoza za zimu 2025./26. – trenutno nemoguća
Prema stručnjacima, predvidljivost vremena ovisi o brojnim faktorima, ne samo o polarnom vrtlogu. Ulogu imaju i temperature oceana, morske struje i opće atmosferske prilike. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025./26. zaista imati zimu stoljeća, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: „Ne znamo.”
I za Lothara Bocka iz DWD-a u Münchenu to je „čista spekulacija” – u listopadu govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak „zimi stoljeća”. „Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda – ali zaista samo možda – početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja zraka: kakvo je bilo vrijeme do sada i kakvo bi moglo biti”, kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra. Na temelju toga eventualno se mogu dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati.
Zagreb poharalo neočekivano i neuobičajeno nevrijeme: Pogledajte kako tuča rastura po gradu
Vremenska prognoza pouzdana najviše deset dana unaprijed
Iako bi mnogi željeli što ranije saznati pouzdanu dugoročnu vremensku prognozu, mogućnosti su vrlo ograničene. Prema riječima meteorologa Lothara Bocka, sljedeća tri dana mogu se „relativno dobro predvidjeti”. Kod stabilnih vremenskih situacija, poput dugotrajnog visokog tlaka, „prognoza može biti donekle točna i do deset dana”.
Po njegovom mišljenju, očekivanja od vremenskih izvještaja su „prevelika”, između ostalog i zato što vremenske aplikacije često djeluju sigurnije nego što zapravo jesu: „Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 10, 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.” Točnost prognoza jest veća nego prije 40 ili 50 godina, ali „za dugoročniji period još uvijek imamo velikih poteškoća predvidjeti kakvo će biti vrijeme”, kaže ovaj stručnjak.
Hrvati u nevjerici gledaju prizore s Jadrana: Ceste su bijele, promet u zastoju
Vjerojatnost za zimu stoljeća – mala
Zima stoljeća je, statistički gledano, ona koja se događa jednom u 100 godina. Takva je, na primjer, bila zima 1962./63., koja se smatra najhladnijom zimom 20. stoljeća u Njemačkoj. Tada su posljedice bile ozbiljne: problemi s opskrbom električnom energijom i grijanjem, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi. Mnoge rijeke, pa i čak Bodensko jezero na jugu Njemačke, tada su bili potpuno zaleđeni.
Hoće li Njemačku i brojne Hrvate koji se ondje nalaze 2025./26. zadesiti slična zima, trenutno se ne može ozbiljno predvidjeti. Stručnjaci procjenjuju da je vjerojatnost za takav scenarij vrlo mala, zaključuje Deutsche Welle.
