Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, na čelu s Edinom Fortom, oglasilo se povodom zahtjeva nezadovoljnih prijevoznika koji su najavili obustavu cestovnog prometa od 1. rujna.
Iz Ministarstva su pojasnili što je do sada urađeno, što je u tijeku i zašto je dijalog ključan u rješavanju problema prijevoznika.
“Kao resorno ministarstvo u stalnoj smo komunikaciji s prijevoznicima, prihvatili smo puni i otvoreni dijalog s predstavnicima Konzorcija ‘Logistika BiH’ te analizirali i pokretali inicijative po svakom od postavljenih zahtjeva. U priopćenju Konzorcija tvrdi se da ‘nijedan od zaključaka’ sa sastanaka nije proveden. Ta tvrdnja ne odgovara činjenicama”, naveli su iz Ministarstva.
Osam ključnih zahtjeva
Prijevoznici su iznijeli osam ključnih zahtjeva.
Prvi se odnosi na diskriminaciju bh. vozača u schengenskoj zoni – ograničenje boravka na 90 dana unutar 180 dana, kao i primjenu AETR sporazuma, odnosno međunarodnog sporazuma o radu posada u međunarodnom cestovnom prometu koji je usklađen s pravom Europske unije.
“Schengenska pravila ograničavaju boravak svim osobama izvan zone, pa tako i građanima BiH, uključujući profesionalne vozače, na 90 dana u 180 dana. Želimo izuzeća za naše vozače i lakši protok robe, ali potreban je snažniji diplomatski pritisak. Pripremili smo akt kojim se od EU partnera traže izuzeća za profesionalne vozače, proslijedili ga Vijeću ministara, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu sigurnosti te inicirali regionalne razgovore sa susjednim državama. Ne možemo mijenjati europske regulative preko noći, ali možemo pregovarati i tražiti fleksibilnost”, navode.
Podsjetili su da to nisu nova pravila, već obveze preuzete kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je stupio na snagu 2015. godine i omogućio bezvizni režim za građane BiH.
“Jedan od zaključaka ministarske konferencije Transportne zajednice iz lipnja 2025., na prijedlog ministra Forte, jest preispitivanje i olakšavanje tretmana profesionalnih vozača u schengenskom prostoru”, dodaju.
Trošarine i druge mjere
Drugi zahtjev odnosi se na povrat dijela trošarina na dizel, što, kako ističu iz Ministarstva, nije u njihovoj nadležnosti, ali aktivno zagovaraju izmjene.
“Upućeni su zahtjevi entitetskim vladama da razmotre popuste na cestarine, model financijske podrške pri registraciji i kupnji vozila te uređenje obveznog plaćanja. Ministarstvo je otvorilo vrata, ali konačna odluka leži kod entiteta i kantona. Slično je i s priznavanjem statusa izvoznika usluga za transportne kompanije – podržavamo zahtjev, ali to nije naša nadležnost”, poručuju.
Jedan od zahtjeva prijevoznika bilo je i skraćenje vremena zadržavanja na granicama.
“Krajem svibnja uputili smo dopise Upravi za neizravno oporezivanje i Graničnoj policiji BiH radi poduzimanja pravnih i tehničkih mjera. Također, na prijedlog ministra Forte i odluku Vijeća ministara iz srpnja 2024., pokrenuli smo izradu studije unapređenja pristupnih cesta na graničnim prijelazima, koja će identificirati prioritete i predložiti barem jedno rješenje za svaki cestovni prijelaz. Projektom su obuhvaćeni svi granični prijelazi između BiH i Hrvatske, Srbije i Crne Gore”, navode.
Dodaju kako su u međuvremenu pripremljene izmjene pravilnika o licencama i registraciji vozila te paket propisa kojim se unapređuje sustav osposobljavanja kandidata za vozače, polaganja ispita i rad instruktora vožnje.
Ministarstvo, tvrde, kontinuirano preispituje i naknade u administrativnim postupcima s ciljem njihova smanjenja gdje god je to moguće.
Digitalizacija kao ključna reforma
“Jedno od ključnih pitanja je digitalizacija. Pokrenuli smo proceduru pristupanja dodatnom protokolu CMR Konvencije koji omogućava elektronički teretni list (eCMR). Svjesni smo da eCMR eliminira papirnu dokumentaciju, smanjuje administrativne pogreške i omogućava praćenje pošiljke u realnom vremenu. Do sada je protokol ratificiralo 34 zemlje, a Europska unija očekuje da sve članice pristupe do 2026. godine. BiH mora ići ukorak s digitalizacijom u ovom sektoru”, istaknuli su.
Granice nadležnosti
Iz Ministarstva podsjećaju da su u razgovorima s prijevoznicima jasno istaknuli granice svojih ovlasti. Povrat trošarina na gorivo, visina cestarina, ukidanje akciza i način registracije vozila – u najvećem su dijelu fiskalna i entitetska pitanja.
“Ministarstvo može inicirati, koordinirati i lobirati, ali bez aktivnosti Parlamenta BiH, UINO-a i entitetskih vlada nema pomaka. Kada govorimo o izmjenama pravilnika, radnim skupinama i javnim konzultacijama, to nije bježanje od odgovornosti nego jedini zakonit put do promjene”, navode.
Francuski model na bh. način
Tijekom nedavnih sastanaka, fokus je bio na operativnim koracima i rokovima, dok kasnije iznesene primjedbe, kako kažu, nisu bile prezentirane u tom obliku.
“Razumijemo da se stavovi razvijaju i zato predlažemo da sve nove primjedbe formaliziramo kroz e-konzultacije i Odbor prijevoznika – jedini zakonit put do trajnih promjena”, poručuju.
Podsjećaju i da blokade granica i prometnica nanose štetu domaćem gospodarstvu, krajnjim potrošačima, ali i samim prijevoznicima.
“Naš cilj je isti kao i cilj većine prijevoznika – siguran, učinkovit i europski usklađen transportni sustav. Zato ćemo nastaviti raditi na onome što je u našoj nadležnosti, a za pitanja izvan naše nadležnosti nastaviti zagovarati rješenja pred institucijama koje odlučuju”, zaključuju iz Ministarstva.
