Jakov Prkić osvrnuo se na problem gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, posebno na pitanje obrade biootpada koji završava na Karepovcu. U objavi na društvenim mrežama kritizirao je Županiju zbog, kako tvrdi, nedostatka koordinacije gradova i općina te postavio pitanje je li zajedničkim projektom bilo moguće znatno ranije riješiti velik dio problema.
Prkić navodi kako se posljednjih dana odgovornost za kašnjenje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici često pripisuje Županiji. Smatra da Županija i HDZ, koji njome upravlja desetljećima, snose velik dio odgovornosti, ali upozorava i da samo otvaranje centra u Lećevici neće riješiti sve probleme s otpadom.
Prema njegovim riječima, regionalni centar prvenstveno će predstavljati novu lokaciju za zbrinjavanje i djelomično razdvajanje otpada koji prethodno nije odvojen u gradovima i općinama.
Kao primjer naveo pogon u Čaporicama
Prkić se pritom osvrnuo na nedavno otvoreni pogon za anaerobnu digestiju biootpada u radnoj zoni Čaporice, iza kojeg stoji bivši gradski vijećnik i poduzetnik Ante Čikotić.
Kako navodi, u pogonu se iz biootpada proizvodi bioplin koji se koristi za dobivanje električne energije, dok nakon procesa ostaje digestat koji se može koristiti kao organsko gnojivo. Kapacitet pogona iznosi gotovo 13 tisuća tona godišnje, a investicija je vrijedna 17 milijuna eura bez PDV-a, od čega je, prema Prkićevim navodima, 75 posto financirano europskim sredstvima.
Upravo na tom primjeru Prkić temelji kritiku Županije.
Smatra da je trebala okupiti gradove i općine te pokrenuti razgovore o zajedničkoj izgradnji sličnih postrojenja. Navodi i da se, prema potrebi, moglo intervenirati u prostorne planove radi pronalaska odgovarajućih lokacija, dok je županijska razvojna agencija RERA mogla pomoći u pripremi projekata i povlačenju europskog novca.
„Na Karepovcu završi oko 40 tisuća tona biootpada“
Prkić se osvrnuo i na izjave župana Blaženka Bobana prilikom otvaranja pogona u Čaporicama. Prema podacima koje iznosi, u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje nastane oko 105 tisuća tona otpada, dok kapacitet novog pogona pokriva tek dio ukupnih potreba.
Posebno izdvaja Karepovac, na kojem, tvrdi, godišnje završi približno 40 tisuća tona biootpada iz Splita i niza okolnih gradova i općina.
Među njima navodi Kaštela, Solin, Podstranu, Seget, Klis, Dugopolje, Muć, Tučepe, Brela, Bašku Vodu, Omiš, Šestanovac, Podgoru, Lećevicu i Zadvarje.
Prkić iznio računicu od 12 milijuna eura
Prema njegovoj računici, jedinice lokalne samouprave koje otpad odlažu na Karepovcu mogle su zajednički izgraditi kapacitete za obradu biootpada otprilike tri puta veće od pogona u Čaporicama.
Tvrdi da bi, uz model europskog sufinanciranja kakav je korišten za pogon u Čaporicama, udio gradova i općina iznosio oko 12 milijuna eura.
„Mogli su, ali nisu i neće“, poručio je Prkić, ocijenivši kako se lokalna i regionalna politika prečesto bave manje važnim prijeporima umjesto dugoročnim rješavanjem gospodarenja otpadom.
Njegova objava tako ponovno otvara pitanje što će, uz dugo očekivani centar u Lećevici, gradovi i općine učiniti kako bi smanjili količinu biootpada koji završava na odlagalištima.
Moja reakcija na članak je…
