Projekcije MMF-a pokazuju značajan porast BDP-a po glavi stanovnika u eurima diljem Europe do 2030., ali se rangiranje ne mijenja značajno u smislu kupovne moći.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku jedan je od najčešće korištenih alata za usporedbu gospodarstava i u većem dijelu Europe putanja je uzlazna.
Euronews Business analizirao je projekcije MMF-a iz World Economic Outlooka za 2025. i 2030. godinu, koje obuhvaćaju i nominalni BDP po glavi stanovnika i paritet kupovne moći (PPP) i pravi usporedbu između zemalja.
Irska prestigla Luksemburg po paritetu kupovne moći
Među 41 europskom zemljom – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – Irska će prema projekcijama do 2030. godine zauzeti vrh tablice BDP-a po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći (PPP), istiskujući Luksemburg, koji je vodeći 2025. godine. Paritet kupovne moći mjeri BDP po glavi stanovnika zajedno s cijenom roba i usluga u toj zemlju (tj. odgovara na pitanje što se sve može kupiti, odnosno bavi se prosječnom kupovnom moći stanovnika) i zbog toga je, u neku ruku, bolji pokazatelj standarda od samog BDP-a po glavi stanovnika.
Poznato je da je irski BDP iskrivljen prevelikom prisutnošću multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i društvena istraživanja, tvrdi da je bruto nacionalni dohodak (BND) daleko bolji pokazatelj stvarnog gospodarskog učinka zemlje.
Prema podacima BND-a Svjetske banke za 2024. godinu, Irska se uopće ne bi našla među prve četiri.
Predviđa se da će Norveška, Švicarska i Dansk biti u prvih pet, a njihove pozicije će ostati stabilne između 2025. i 2030. godine.
Među pet obujmom najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je prema previđenom PPP za 2030. rangirana na 12. mjestu, a slijede Francuska (15.) i Velika Britanija (16.). Italija je na 18. mjestu, a Španjolska najniže od pet, na 22. mjestu. Hrvatska je prema predviđenom PPP na 23. mjestu, isto kao i u 2025. godini.
Zemlje kandidatkinje rangirane su najniže – s jednom iznimkom
Donjih devet mjesta zauzimaju zemlje kandidatkinje za EU, a najgore su i danas i prema prognozi za 2023. Ukrajina, Kosovo i Moldavija Turska je među njima iznimka, a predviđa se da će 2030. godine prema mjeri PPP biti na 29. mjestu – iznad tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.
Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati svoje pozicije između 2025. i 2030. Grčka bilježi najveći pad, padajući s 29. na 32. mjesto, dok Cipar ostvaruje najveći dobitak, popevši se sa 16. na 13. mjesto.
Razlika između nominalnog rangiranja i rangiranja prema paritetu kupovne moći (PKM) govori stakođer puno. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska su znatno više rangirane prema PPP nego u BDP-u per capita, što sugerira da njihova realna kupovna moć nadmašuje ono što bi se dalo zaključiti samo prema nominalnim eurima.
Suprotno vrijedi za Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latviju, gdje rangiranje PPP-a znatno zaostaje za njihovim nominalnim pozicijama, tj. imaju prilično skupu potrošačku košaricu.
Na vrhu tablice, razlike su znatne. Irska i Luksemburg su znatno iznimne, s projiciranim BDP-om po glavi stanovnika za 2030. od 168.000 odnosno 154.000 EUR. Slijede Norveška i Švicarska, a očekuje se da će obje premašiti 106.000 eura do 2030. S druge strane grčki BDP per capita je otprilike 50.000 eura najniži među članicama EU. Za Hrvatsku se očekuje rast na 64 000 eura BDP per capita (sa sadašnjih 51 000).
Među pet najvećih gospodarstva, Njemačka ima najveću kupovnu moć s 86.000 dolara, a Španjolska najslabiju sa 66.000 dolara – razlika od otprilike 31%.
Veliki jaz zemalja unutar i zvan EU
Izvan EU-a, slika je još gora. Predviđa se da će gotovo sve zemlje kandidatkinje imati PPP ispod 46.000 eura, a nekoliko ih je znatno ispod toga, s brojkama ispod 30.000 eura – otprilike polovica grčke razine. Razlika između EU-a i zemalja koje čekaju pridruživanje i dalje je ogromna.
U nominalnom iznosu BDP-a perc capota, razlika je još veća. Projekcije MMF-a pokazuju da će BDP po glavi stanovnika u 41 zemlji do 2030. biti u rasponu od 7.276 eura u Ukrajini do 152.417 eura u Luksemburgu.
Izvan EU, Švicarska (127.846 eura), Island (108.366 eura) i Norveška (93.046 eura) nalaze se među prvih pet ukupno, smještene između Luksemburga i Irske.
Širi obrazac vrijedi: sjeverne i zapadne europske zemlje grupiraju se na vrhu, dok istočna Europa – a posebno zemlje kandidatkinje za EU – znatno zaostaju.
Ekonomska stagnacija eurozone zbog pada dvije najveće ekonomije
