Proizvođači mesnih, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda iz Hercegbosanske županije godinama čekaju da granični prijelaz Kamensko ponovno postane funkcionalan za izvoz robe životinjskog i biljnog podrijetla.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u svibnju 2026. godine usvojilo je odluku o uspostavi tri nova granična prijelaza prve kategorije, među kojima je i GP Kamensko. Međutim, proizvođači iz Livna, Tomislavgrada i drugih dijelova županije još čekaju da ta odluka zaživi u praksi i da se prijelaz osposobi za promet svih vrsta robe, piše Fena.
U međuvremenu su i dalje prisiljeni svoje proizvode prema Republici Hrvatskoj i tržištu Europske unije distribuirati znatno duljim putem, najčešće preko Graničnog prijelaza Bijača.
Kamensko je za gospodarstvo ovoga kraja prirodan izlaz prema Dalmaciji i Hrvatskoj. Njegova puna funkcionalnost posebno je važna za proizvođače mlijeka, sira, mesa i drugih prehrambenih proizvoda, kojima svaki dodatni sat prijevoza znači veće troškove, složeniju logistiku i slabiju konkurentnost.
Godine apela malih proizvođača
Predsjednik Udruge malih proizvođača sira Jozo Baković kaže kako se proizvođači s ovoga područja godinama suočavaju s istim problemom te dodaje kako bez funkcionalnog Kamenskog nema jednostavnijeg izvoza ni ravnopravne tržišne utakmice.
„Prelazak preko Kamenskog nama bi puno značio. Skratio bi nam put, smanjio troškove i olakšao izvoz. Mi to čekamo godinama, a mnogi su u međuvremenu odustali od proizvodnje jer ovakvi uvjeti malim proizvođačima jednostavno nisu održivi“, kazao je Baković za Fenu.
Problem traje od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, kada je Granični prijelaz Kamensko spušten u nižu kategoriju, čime je onemogućen izvoz robe koja podliježe fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.
Za gospodarstvenike iz Hercegbosanske županije to je značilo da, iako im je Dalmacija praktično pred vratima, svoje proizvode moraju slati stotinama kilometara duljim putem.
Politička obećanja i administrativne prepreke
Prema ranijim informacijama, očekuje se da nadležne institucije, prije svega Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Uprava za neizravno oporezivanje BiH, provedu potrebne aktivnosti kako bi se osigurala puna funkcionalnost prijelaza.
Odlukom Vijeća ministara BiH, na temelju pregovora BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, status prijelaza za međunarodni promet putnika i robe uz inspekcijski nadzor trebali bi imati Svilaj, Stara Gradiška, Gradiška, Izačić, Kamensko i Bijača.
Baković ističe kako su mali proizvođači u proteklih gotovo dva desetljeća sudjelovali u brojnim razgovorima, projektima i inicijativama, ali da se rješavanje tog problema nije pomaknulo s mrtve točke.
„Osamnaest godina vodim udrugu i isto toliko vremena tražimo uvjete koji bi malim proizvođačima omogućili normalan izvoz. Bilo je mnogo sastanaka, projekata i obećanja, čak su i međunarodni partneri prepoznavali potencijal i gurali tu priču, ali kada sve dođe do viših razina vlasti, pojave se drugi interesi i sve nekako stane“, rekao je Baković.
Utjecaj na izvoz autohtonog livanjskog sira
Koliko se čekanje na operativnost Kamenskog osjeti u praksi, pokazuje i primjer livanjskih proizvođača sira. Livanjski sir jedan je od najprepoznatljivijih brendova ovoga kraja, a potražnja za njim stalno raste izvan granica Bosne i Hercegovine. Ipak, proizvođači upozoravaju da ga prema Hrvatskoj i dalje ne mogu slati najkraćim pravcem.
Iz Sirane „Puđa“ za Fenu navode kako bi im otvaranje Kamenskog za prijevoz prehrambenih proizvoda značajno skratilo vrijeme isporuke i smanjilo troškove.
„Otvaranje graničnog prijelaza Kamensko za prijevoz prehrambenih proizvoda bilo bi nam od iznimne važnosti jer bi se smanjilo vrijeme isporuke i troškovi transporta, a povećala naša konkurentnost na tržištu. GP Kamensko za nas je prirodan izlaz, dok odlazak preko Bijače znači dodatne kilometre, čekanja i troškove. Mi bismo bili presretni kada bi se ovaj prijelaz otvorio za izvoz hrane, a s nama i cijeli ovaj kraj. U sezoni bismo možda mogli imati i po dva izvoza dnevno, a ovako se predugo čeka“, poručuju iz ove sirane, napominjući kako je to zajednički problem svih izvoznika s ovog područja.
Nužnost uspostave inspekcijskog nadzora
Dodatni problem predstavlja pitanje potrebne infrastrukture i inspekcijskog nadzora, posebno stalne veterinarske kontrole, bez koje promet proizvoda životinjskog podrijetla ne može funkcionirati. Proizvođači zato očekuju da najavljena prekategorizacija ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, nego da se što prije osiguraju tehnički uvjeti za stvarni promet robe.
Baković na kraju upozorava kako službena zaštita izvornosti i prepoznatljivost livanjskog sira ne znače mnogo ako proizvođači nemaju funkcionalan izvozni pravac i pristup širem tržištu.
„Godinama smo radili na zaštiti livanjskog sira i dobili smo certifikate koje malo tko u BiH ima, ali ako nemamo normalan izvoz, onda je taj potencijal ograničen. Ne možemo proizvoditi samo za domaće tržište u županiji. Treba nam širi prostor, a bez funkcionalnog graničnog prijelaza mali proizvođači i dalje ostaju u najtežem položaju“, zaključio je Baković.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
