ZADAR – Josip Bilaver bio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture od srpnja 2019. do svibnja 2025. godine. S dužnosti je razriješen na vlastiti zahtjev sredinom svibnja 2025., kako bi se posvetio preuzimanju dužnosti župana Zadarske županije. I dok mu u ministarstvu još uvijek nisu našli zamjenu, pa taj veliki resor još uvijek radi bez državnog tajnika za more, Bilaver je za Morski HR objavio retrospektivu svojih prvih godinu dana kao župana svoje županije i otkrio projekte na kojima ta županija radi.
– Izazovno je kontrolirati županiju koja pokriva najviše morske površine, a posljednjih tjedana susrećem se i s rezultatima. Zakon o pomorskom dobru koji smo zajedno radili, imao je jednu široku i javnu raspravu, uključeno je jako puno stručnjaka i sada se na terenu pokazuju konkretni učinci.
REVOLUCIJA NA PLAŽAMA: “Više nema ograda ni naplate ulaza, a zarada 10 puta veća!”
Pozitivna stvar koju moram istaknuti su koncesije na zahtjev. Mi se prvi put u Zadarskoj županiji susrećemo s dodjelom koncesije nakon koje više neće biti na određenom području ograde, niti će biti naplate ulaska, ni zabrane ulaska. A osim toga, županija će uprihodovati čak 10 puta veću koncesijsku naknadu nego što je to bio slučaj do sada. To je dobar argument za sve kritičare i ljude koji su se bojali da će plaža biti ograđena, da će i dalje biti privatno vlasništvo itd. Evo meni je drago, što smo donijeli koncesiju za Iliriju u Biogradu, a sada i za Turist hotel.
U praksi to znači sljedeće, vi možete kao građanin, bez obzira jeste li u tom hotelskom naselju ili ne, doći tamo i poslužiti se u tom možda restoranu ili kafiću po njihovim cijenama, možete iznajmiti njihove ležaljke, ali nužno i ne morate, vi tamo možete sasvim normalno prolaziti. Dakle, možete doći sa svojim ručnikom na dio koji nije zauzet, a to je 70% ukupne površine, staviti svoj ručnik i jednostavno koristiti sve blagodati te plaže, osim naravno pića, hrane, što je sasvim uobičajeno i na nekoncesioniranim plažama, pa i na ovoj.
ANOMALIJE NA TERENU: Što kad lokalni čelnici namjerno zažmire na devastaciju obale?
Više niste u poziciji odlučivanja, ali kad se donosio taj zakon, jedna od stvari je bila obveza pomorskih redara u svakoj jedinici lokalne samouprave. Negdje je to uspjelo relativno brzo, negdje se to još uvijek radi. Međutim, Ostao jedan problema, to je kontrola na samom terenu. Je li možda taj dio treba izmijeniti? Evo primjer, pomorski redar je u općini u kojoj načelnik dozvoljava devastaciju pomorskog dobra i umjesto da ga kazni, on na to ožmiri.
– Da, ideja kada smo mi donosili taj zakon je da automatski bez puno dodatnog zapošljavanja povećamo kontrolu na određenom području. I redari koji su već zaposlani u pojedinoj općini ili gradu, automatski uz edukaciju Ministarstva mora. E sad, ovo o čemu vi govorite su anomalije i to ne amnestira niti one koji rade nepodopštine, rekao bih na pomorsko dobru, ni same redare, a najmanje načelnike općina. Zakon je tu vrlo striktan, vrlo jasan sa povećanim kaznama i zakon bi naravno bez ikakvih ograda trebalo poštovati.
Ovdje gdje postoje problemi, i tu čestitke vama jer ste ukazali na puno kršenja tog zakona, bi trebala djelovati i Lučka kapetanija i jednostavno sankcionirati da se takve stvari ne bi ponavljale u budućnost. Ali slažem se s vama da kad govorimo o uzurpaciji, odnosno o nelegalnoj gradnji na pomorskom dobru, pogotovo u vrijeme proljeća, te bi kontrole trebali biti što češće. Znači, trebalo bi još malo više ljudi zaposliti kako bi uprihodili u proračun neka sredstva i pokazali primjerom.
STOP DIVLJEM SIDRANJU I NOVIM MARINAMA: Izmjene prostornog plana donose radikalan zaokret
Nikad nije dovoljno luka, marina, a opet ih je previše u nekom ekološkom smislu. Tu su i sidrišta, a vaš djelokrug je dodjela koncesija na njih. Jedna od ideja je da se poveća njihov broj?
– Ja sam protiv divljeg sidranja, protiv bacanja otpada u more, a ako imate uređeno sidrište, koncesionirano sidrište, koje ima sve aspekte zaštite okoliša i morskog, ali i podmorskog svijeta, onda mislim da je puno urednije i bolje raspisati koncesiju i natječaj, donijeti odluku o koncesionaru koji mora i danas ima na raspolaganju mogućnost ugradnje ekoloških sidrišta. Isto kao i mogućnost prikupljanja otpada i na kraju krajeva da građani, proračunski korisnici imaju od toga koristi. Tako da je uvijek bolje to nego bacati sidro ili se vezati uz kraj za stabla kako smo imali u puno slučajeva vidjeti. Na kraju krajeva, to je i sigurnije nego samo sidrenje, pa će nam u slučaju oluje onda biti manje havarija! Uz sve to, to je puno manji zahvat u prirodi nego što je to primjerice izgradnja novih marina.
Mi smo isto tako imali povećan broj zahtjeva za izgradnju novih marina. Ono što je nama sad cilj u Županiji je manje marina, a više komunalnih vezova, dakle više vezova za naše lokalno stanovništvo, da ljudi imaju gdje staviti svoju brodicu za svoju uporabu i na tome trenutno zaista radimo puno.
Broj uzgajališta ribe u županiji se zasad neće mijenjati ?
– Mi smo sada u tijeku izmjena i dopuna prostornog plana. Ono što mogu reći je da neće biti novih pozicija za marikulturu. Mislim da ih imamo sasvim dovoljno na području naše županije i da s tim treba u ovom trenutku stati.
POVIJESNI PROJEKT TEŽAK 280 MILIJUNA EURA: Skuplji je od Pelješkog mosta, a evo kad otoci dobivaju vodu
Vječna tema je voda na otocima. Ako se ne varam, za otočane imate dobre vijesti?
– A da, mi smo u jednom procesu izrade projektne dokumentacije vodovodizacije na našim otocima, ali ne samo vodovodizacije. Taj projekt obuhvaća i glavni tok od rijeke Zrmanje do Zadra koji je preduvjet za daljnje dopremanje vode prema Ugljanu, Dugom otoku i ostalim otocima u Zadarskom arhipelagu, ali i rješavanje problema na kopnu. Imali smo sastanak u Ministarstvu, i Vladi Republike Hrvatske. Studija je gotova. Nakon toga i već sad smo krenuli u ishođenje građevinskih dozvola i sva sredstva koja nam budu dostupna ćemo onda fazno rješavati po našim otocima.
I kad bi recimo neki od otoka mogli očekivati vodu iz vodovoda?
– Pa recimo da bi to moglo biti kroz dvije do tri godine. Neki najudaljeniji otoci koji imaju mali broj stanovnika će biti rješeni i desalinizatorima. A da bi voda došla do Dugog otoka, najprije mora biti pojačan ovaj glavni pravac od Zadra. prema Ugljanu i onda nastavno tako dalje prema Ižu, odnosno prema Dugom otoku. Ali govorimo o dvije-tri, najviše četiri godine. Dakle, u fazama. Mi smatramo da je vodovod na zadarskim otocima neophodan, jer u ljetnim mjesecima se uvišestruči broj korisnika na Dugom otoku primjerice. Sad mi to pomažemo s vodonoscima, rješavamo, sufinanciramo itd., ali to nije sigurna obskrba, dakle nama je voda potrebna i ponavljam, ne samo dolje, nego i u pojedinim mjestima u zaleđu. Primjerice, samo nekoliko kilometara rijeke vi nemate vodu!
Koliko će koštati taj projekt?
– Bit će vrijedan preko 280 milijuna eura. Dakle, skuplji od Peljaškog mosta.
OFENZIVA NA LUČICE: Gdje se već kopa, a gdje uskoro kreće gradnja 1500 komunalnih vezova?
Vječna tema su komunalni vezovi, kojih nikad dosta.
– Tako je. Najavljivali smo 1500 komunalnih vezova. U ovom trenutku već su krenuli radovi u Vrsima, očekujemo u ovoj godini radove u Biogradu, Ninu, Dobropoljani. U pripremi je projekt u zadarskim lučicama Kožinu, Diklu i Dražanica Majestral. Ali u ovom trenutku radimo i u ovoj godini na preko 750 od tih 1500 koje smo najavili sa Dražanicom i Maestralom. Čim bude spremna dokumentacija, idemo u javno nadmetanje, a ja se nadam dogodine da ćemo imati radove na tom dijelu. Dakle, ne govorimo o nautičkim, već komunalnim vezavima, ali dobit ćemo i sigurnu prometnicu, šetnicu, biciklističku stazu, sve ono što jedan grad zaslužuje imati – zaključuje zadarski župan Josip Bilaver za Morski HR.
Jurica Gašpar
