Predstavljanje biografije Roberta Prosinečkog, razgovor o iskustvima onkoloških pacijentica i potraga za Odisejevim putovima privukli su posjetitelje posljednjeg dana devetog Mediteranskog festivala knjige u Splitu. Program je zaključen razgovorom o književnim časopisima i predstavljanjem književne ostavštine Vesne Krmpotić. Jedan od najzanimljivijih susreta bio je onaj posvećen knjizi “Veliki žuti”, biografiji proslavljenog nogometaša koju je napisao sportski novinar Dražen Krušelj, a objavile Edicije Božičević Elitech.
Prosinečki o Hajduku, velikim suigračima i prilagodbi
Krušelj je na početku predstavljanja parafrazirao Ćiru Blaževića riječima da je Robi više zaboravio o nogometu nego što su mnogi ikad znali. U razgovoru koji je vodio Josip Ivanović prisjetio se anegdota prikupljenih tijekom istraživanja i razgovora s Prosinečkim. Brojni klubovi u kojima je Prosinečki igrao donijeli su i mnoštvo priča. Kada je u razgovoru spomenuto da nikada nije zaigrao za Hajduk, spremno se našalio: “Samo mi je još to falilo.” Prosinečki je tijekom karijere dijelio svlačionicu s nizom vrhunskih nogometaša i radio s velikim trenerima, među kojima je bio i Johan Cruyff, zbog čega mu je teško izdvojiti pojedince. Ipak, iz razdoblja nastupanja za Crvenu zvezdu posebno je spomenuo Dejana Savičevića.
Govorio je i o prilagodbi različitim sredinama, priznavši da mu je najteže bilo u Standardu iz Liègea.
“Mi nismo naša bolest”
Nogometne priče zamijenila su potresna, ali i ohrabrujuća svjedočanstva žena oboljelih od raka. U programu “Nedjeljom u 3” Ivana Kalogjera Brkić i Renata Bačanek iz udruge Nismo same predstavile su zbornik “Od čega bute vi umrli?”, objavljen u nakladi Profila. Razgovor je vodila Patricija Horvat. Knjiga okuplja priče 12 žena, a u njezinu je nastanku kao savjetnica za pisanje sudjelovala Ivana Bodrožić, dok ju je uredila Maša Kolanović. Naslov je preuzet iz priče Renate Bačanek.
Udruga Nismo same danas broji oko 300 članica, a posebno je poznata po programu “Nisi sama – ideš s nama”, kojim osigurava taksi prijevoz žena na kemoterapiju. Kalogjera Brkić istaknula je da se inicijativa osiguravanja prijevoza na terapije proširila i na druge hrvatske gradove, koji pokrivaju troškove ili dio troškova. Bačanek je unutar udruge pokrenula Književni klub, želeći pokazati da žene oboljele od raka imaju brojne interese i da ih se ne smije svoditi na dijagnozu.
“Uostalom, i na kemoterapije najčešće nosimo knjige, bar da ubijemo vrijeme”, rekla je Bačanek, opisujući klub kao svojevrsno sestrinstvo. Priče iz zbornika govore o bolesti, ali i o životu, odnosima, humoru te različitim reakcijama okoline, od podrške do stigmatizacije.
“Kad zamijenite riječ rak riječju život, onda dobijete suštinu ovih priča”, poručila je Bačanek. Patricija Horvat sažela je jednu od ključnih poruka razgovora riječima: “Mi nismo naša bolest.”
Boko: Odisejeva putovanja treba tražiti na Jadranu
Putovanje Mediteranom nastavilo se predstavljanjem novog izdanja knjige “Tragovima Odiseja” Jasena Boke, o kojoj je s autorom razgovarala Patricija Horvat.
Prvo izdanje objavljeno je prije 14 godina, a novo donosi oko 30 posto dodatnog materijala. Boku je pisanju potaknula dugogodišnja fascinacija Homerovom “Odisejom”, osobito geografijom opisanih putovanja. Obilazeći lokacije koje su se kroz povijest povezivale s Odisejem, autor se, kako je rekao, dodatno uvjerio u tezu da se putovanja grčkog junaka mogu vezati uz Jadran.
“Prvo, Odisej putuje nepoznatim arhipelagom, a Jadran je tada bio nepoznat Grcima. Drugo, Homer opisuje maestral, jedini vjetar koji brodove može odvesti prema Krfu i Itaci”, ustvrdio je Boko. U istraživanju se oslanjao i na rad drugih istraživača Homera, među kojima je Aristid Vučetić. Novo izdanje produbljuje njegovu polemiku s uobičajenim tumačenjima koja Odisejeva putovanja smještaju ponajprije na Siciliju i u južnu Italiju. Prema Bokinu tumačenju, takvim pretpostavkama ne odgovaraju ni geografija ni opisani vjetrovi.
Od dječje poezije do ostavštine Vesne Krmpotić
Završni festivalski dan počeo je predstavljanjem zbirke dječje poezije Marijane Radmilović “Antidrame – strogo zabranjeno za tate i mame”, objavljene u nakladi Jesenskog i Turka.
U razgovoru s Andrijanom Kos-Lajtman predstavljena je zbirka koja kroz humor, maštu i dječju perspektivu govori o prvim zaljubljivanjima, znatiželji i pitanjima o svijetu koji nas okružuje. Posljednja dva programa bila su posvećena književnim časopisima i književnoj baštini. Alen Marić i Siniša Vuković razgovarali su o današnjici književnih časopisa, nakon čega je predstavljeno dvoknjižje “Mitologike?”, ostavština pokojne spisateljice, antologičarke i prevoditeljice Vesne Krmpotić. Time je zaključen deveti Mediteranski festival knjige, čiji je književni i sajamski program tijekom pet dana okupio brojne posjetitelje.
Moja reakcija na članak je…
