Uvid u godišnje financijske izvještaje pokazuje da je tijekom 2024. godine izvješća predalo 4592 društva što je prema podacima Županijske komore 114 više u odnosu na prethodnu godinu. Iz izvješća je vidljivo kako je pozitivno poslovalo 68 posto poduzeća, što prema zaključicima ukazuje na nastavak stabilnog trenda u županijskom gospodarstvu.
“Gopodarstvo je ostvarilo 2,4 milijarde eura ukupnog prihoda, dok su ukupni raspodi iznosili 2,1 milijardi eura, a zabilježeno je 262 milijuna eura dobiti te 55 milijuna gubitaka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 207 milijuna eura. Gubitak gospodartstva u odnosu na 2023. godinu je smanjen na 13 posto dok je dobit povećana na 12 posto”, navela je Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore. Dodala je kako su sve djelatnosti, osim obrazovanja te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, poslovale pozitivno.
Zanimljivi podaci govore kako upoređujući ostvarenu uspješnost gospodarstva u 2024. godini s onom iz 2019., prije covid
krize, ukupni prihodi veći su za 38 posto, a rashodi za 34 posto, dok je ostvarena dobit razdoblja veća je za 77 posto, a gubitak razdoblja veći je za 31 posto.
“Uspoređujući 2024. godinu 2019. konsolidirana dobit veća je za 95 posto, broj zaposlenih manji je za 2 posto, nezaposlenost manja za 20 posto, prosječna mjesečna placa veća je za 46 posto, dok je broj trgovačkih društava je veći za 6 posto. Broj zaposlenih u trgovačkim društvima, u 2024. u odnosu na 2019. godinu, je bio 2 posto manji, što znaci da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske Županije bilo zaposleno 408 zaposlenika manje nego u 2019. godini”, navela je Trojić.
Podaci govore kako u ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 25 posto, s ostvarenim prihodom od 604 milijuna eura, a zatim slijedi građevinarstvo s 307 milijuna eura (16 posto), trgovina s 364 milijuna eura (15 posto) te prijevoz i skladištenje s 344 milijuna eura (14 posto).
Trojić je navela kako je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila porast ukupnog prihoda u odnos na prethodnu godinu za 10 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti odnosi se na hotele i sličan smještaj 55 posto (334,5 milijuna eura), a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i služenje hrane s učešćem, od 31 posto (186 milijuna eura), te priprema i usluživanje pića 6 posto (39 milijuna eura).
“Najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 98 milijuna eura što je 37 posto od ukupne dobiti DNŽ”, naglasila je Trojić.
Dodala je kako je 85 posto djelatnosti direktno vezano i ovisno o turizmu.
“Dobro je dok je turizam na dobrim brojkama, ali to pokazuje našu ranjivost”, naglasila je.
Posebno se osvrnula na trendove u trgovini i uvoz.
“Cijene su visoke i mi uvozimo inflaciju što se odražava na standard građana pa i na turistički sektor. Rastu prihodi, ali dobit pada, povećali su se logistički troškovi i radna snaga. Ove godine opada broj računa i nadam se kako će to utjecati na cijene. Uvoz nam raste iz godine u godinu, osim perioda Covida. Na to se trebamo fokusirati jer bi trebali utjecati da se organizira jedan logistirčki centar koji bi povezao proizvođače s primjerice hotelima i onda bi se smanjio pritisak uvoza. To je pametan potez za vlast, ali i poduzetnike. To je istinski čin domoljublja”, istaknula je Trojić dodavši kako je hrana strateški interes.
