ZADAR – Na sjednici održanoj 29. rujna 2026. godine, Senat Sveučilišta u Zadru, na prijedlog rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića, usvojio je Izjavu o prostoru kao zajedničkoj vrijednosti i odgovornosti. Ovim dokumentom zadarsko sveučilište uputilo je snažan apel javnosti, nositeljima vlasti i investitorima na potrebu održivijeg, razboritijeg i stručno utemeljenog upravljanja prostornim resursima Hrvatske.
U Izjavi se naglašava kako prostor nije tek ekonomski resurs i poligon za ostvarivanje kratkoročne zarade, već temelj identiteta, kulturna baština te životni ambijent čija se vrijednost ne smije podrediti partikularnim interesima.
“Legitiman interes pojedinca, poduzeća ili javnog tijela mora se razmatrati u širem društvenom i ekološkom kontekstu. Pojedinačni interesi, bez obzira na njihovu ekonomsku snagu, ne smiju poništiti zajednički i javni interes”, ističe se u usvojenom tekstu.
Pritisci na osjetljiva područja i uloga prostornog planiranja
Poseban naglasak u Izjavi stavljen je na osjetljive ekosustave poput krša, otoka, mora i obalnog pojasa, ali i na urbana središta koja se suočavaju s intenzivnim pritisakom stanogradnje, turizma i infrastrukture.
Zadarsko sveučilište upozorava da prostorno planiranje mora ostati ključni instrument zaštite javnog interesa i očuvanja identiteta, umjesto da se svodi na naknadno prilagođavanje prostora već oblikovanim pojedinačnim projektima.
Neovisna struka i uvažavanje lokalne zajednice
Svaki veći zahvat u prostoru – bilo da je riječ o prometnoj, energetskoj ili turističkoj infrastrukturi – mora se temeljiti na višekriterijskim procjenama koje obuhvaćaju ekološke, kulturne i društvene učinke.
Procese planiranja i provedbe moraju pratiti neovisni stručnjaci bez sukoba interesa, dok se građanima i lokalnim zajednicama treba osigurati pravodobno i sadržajno sudjelovanje u donošenju odluka.
Odgovornost znanstvenika i obrazovanje za budućnost
Akademska zajednica nosi posebnu odgovornost u očuvanju nepristranosti i znanstvene neovisnosti, neovisno o izvorima financiranja pojedinih projekata.
Znanstvenici su pozvani da objektivno upozoravaju na rizike te stave svoje znanje u službu općeg dobra. Istodobno, u Izjavi se ističe kako se održivi odnos prema okolišu ne ostvaruje samo zakonima i propisima, već sustavnim razvojem etičke i ekološke svijesti kroz sve razine obrazovanja.
Razvoj koji ne uništava nasljeđe
Sveučilište napominje kako cilj ove inicijative nije zaustavljanje gradnje niti gospodarskog napretka, nego usklađivanje razvojnih potreba s obvezom trajne zaštite prostora.
Razvoj koji dugoročno degradira prirodnu i kulturnu baštinu ne može se smatrati istinskim napretkom, zbog čega je ključno prenositi resurse budućim naraštajima bez njihova osiromašenja.
D.G.
