U Salima na Dugom otoku održan je ovogodišnji susret Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja (HRMZP), koji je 23. i 24. rujna 2026. godine ugostila Javna ustanova Park prirode Telašćica
Učinkovito upravljanje morskim zaštićenim područjima te dugoročno očuvanje bioraznolikosti Jadrana zahtijevaju kontinuiranu suradnju, razmjenu znanja i usklađeno djelovanje institucija. Upravo s ciljem unaprjeđenja upravljanja i zajedničkog suočavanja sa širokim spektrom suvremenih izazova – od praćenja stanja vrsta i staništa, preko pritisaka nautičkog turizma pa sve do unaprjeđenja zakonodavnog okvira.
Ovaj važan stručni skup i ove je godine okupio više od 40 stručnjaka iz javnih ustanova za upravljanje morskim zaštićenim područjima, resornog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, partnerskih organizacija te kolege iz Javnog poduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Prvi dan susreta bio je posvećen internoj evaluaciji dosadašnjeg rada i strateškom planiranju za sljedeće razdoblje. Zaključeno je kako se Mreža dokazala kao prepoznatljiva platforma koja horizontalno i vertikalno povezuje dionike u zaštiti prirode te aktivno doprinosi zagovaranju i oblikovanju zakonodavnih okvira. Dogovoreno je kako će se daljnji rad temeljiti na jačanju kroz zajedničke projekte, kontinuiranoj razmjeni znanja te uvođenju rotacijskog modela koordinacije na godišnjoj razini među ustanovama, čime će se osigurati dugoročna dinamičnost i održivost.
Tri ključne aktivnosti
Kako bi napori javnih ustanova bili što konkretniji i usklađeniji, sudionici su izglasali tri ključne prioritetne aktivnosti na koje će usmjeriti svoje kapacitete u nadolazećem razdoblju:
- Akcije čišćenja obale i podmorja, uz praćenje morskog otpada te uklanjanje zaostalih ribolovnih alata.
- Praćenje pritiska nautičkog turizma i snažniji rad na uspostavi ekoloških sidrišta.
- Značajno jačanje nadzora unutar morskih zaštićenih područja.
U cilju jačanja kapaciteta ustanova u svakodnevnom radu s lokalnom zajednicom i ostalim dionicima, održana je interaktivna radionica o osnovama konstruktivne komunikacije i alatima za transformaciju i upravljanje sukobima, koju je vodila ravnateljica JU PP Telašćica, Andrijana Parić. Posebno dinamičan dio programa bio je večernji „Sajam razmjene znanja“, neformalno okupljanje na kojem su javne ustanove, znanstvene institucije i nevladine organizacije predstavile svoje aktualne projekte, inicijative i primjere dobre prakse s ciljem umrežavanja i jačanja buduće suradnje.
Foto: PP Telašćica
Drugi dan susreta donio razgovore o invazivnim vrstama
Drugi dan susreta donio je niz stručnih izlaganja o metodama praćenja stanja morskog okoliša i očuvanju bioraznolikosti, pri čemu su sudionici imali priliku čuti o nizu inovativnih pristupa i aktualnih projekata. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu i praćenje osjetljivih vrsta, pa je tako predstavljena karta osjetljivosti ptica na razvoj odobalnih vjetroelektrana.
Uz to, prezentiran je rad Sokolarskog centra Dubrava s naglaskom na mogućnosti suradnje s javnim ustanovama pri postupanju i zbrinjavanju ozlijeđenih ptica. U kontekstu zaštite morskih organizama, predstavljena je jadransko-jonska mreža SAMESEA, usmjerena na praćenje i zaštitu ključnih morskih vrsta poput glavate želve, dobrog dupina i sredozemne medvjedice. S druge strane, raspravljalo se i o sve izraženijem problemu širenja invazivnih vrsta, s posebnim osvrtom na potrebu jačanja nacionalnih kapaciteta za ranu detekciju i kontrolu opasne vatrenjače. Značajna pozornost posvećena je i očuvanju ključnih morskih staništa te je kroz projekt BlueCarb-HR detaljno pojašnjen koncept „plavog ugljika“ i analiziran kapacitet pohrane ugljika u sedimentima morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica). Konačno, u cilju unaprjeđenja samog upravljanja zaštićenim područjima, prezentiran je projekt ADRIWATCH, usmjeren na učinkovitije prikupljanje i razmjenu podataka o nadzoru u obalnim i morskim područjima.
Godišnji susret zaokružen je stručnim terenskim obilaskom Parka prirode Telašćica brodom, gdje su sudionici na terenu sagledali konkretne izazove u očuvanju osjetljivih morskih staništa.
Zaključna poruka
Zaključna poruka ovogodišnjeg skupa jasno odmiče od pukog evidentiranja problema i usmjerava se prema konkretnim rješenjima.
Jadransko more danas traži više od deklarativne zaštite – traži snažan i učinkovit nadzor na terenu, jasna pravila za nautički turizam i kontinuirano uklanjanje antropogenih pritisaka, poput zaostalog morskog otpada. Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja potvrdila je svoju snagu ne samo kao mjesto za razmjenu znanja, već kao ravnopravan partner i ujedinjeni glas struke koji aktivno sudjeluje u oblikovanju nacionalnog zakonodavstva. Integracijom znanosti, učinkovitog upravljanja i suradnje s lokalnim zajednicom, Mreža preuzima proaktivnu ulogu u izgradnji sustava u kojem čovjek i more egzistiraju u održivoj ravnoteži. Očuvanje Jadrana nije zadaća pojedinca, već zajednička odgovornost svih institucija i dionika, čije je usklađeno djelovanje jedini jamac za njegovu budućnost.
J.T.
