Danska razmatra zabranu muslimanskog poziva na molitvu na nacionalnoj razini. Ministar imigracije Morten Bodskov rekao je da taj čin “nema mjesta” u zemlji. Taj potez dolazi usred danske vladine akcije suzbijanja “islamizacije”. Bodskov, visoki dužnosnik vladajuće Socijaldemokratske stranke, u razgovoru za lokalni medij Ritzau izjavio da će danske vlasti ponovno otvoriti istragu o tome može li se “ezan”, odnosno poziv na molitvu, zakonski zabraniti diljem Danske.
“Poziv na molitvu ne bi se trebao čuti preko danskih krovova. Nema mjesta za to u Danskoj i ne biste trebali imati nikakve sumnje jeste li završili u predgrađu Islamabada kada šetate Danskom”, govori ministar.
Ezan se tradicionalno oglašava pet puta dnevno kako bi se muslimani pozvali na molitvu. U nekim zemljama se emitira putem zvučnika postavljenih na džamijama ili minaretima. Neke danske općine, uključujući Kopenhagen, već su ograničile emitiranje programa na otvorenom putem lokalnih pravila o buci. Međutim, Bodskov je rekao da “islamizacija” još uvijek zauzima previše javnog prostora u Danskoj, zemlji s oko šest milijuna stanovnika s procijenjenom muslimanskom populacijom od oko 270 000 (~5% ukupnog stanovništva) i otprilike 100 džamija.
Njemačka, Nizozemska, Belgija, Austrija i Francuska nisu donijele specifični zakon za muslimanski poziv na državnoj razini, ali poneke regionalne vlasti reguliraju pozive na molitvu ili su oni regulirani širim zakonom o buci.
Pritisak birača
Prijedlog dolazi u trenutku kada premijerka Mette Frederiksen započinje svoj treći uzastopni mandat nakon što je njezina stranka Socijaldemokrata u ožujku pretrpjela najgori izborni rezultat u više od stoljeća, pogođena nezadovoljstvom birača zbog troškova života, pritiska na socijalnu pomoć i pitanja migracija.
Desničarska Danska narodna stranka, u međuvremenu, gotovo je utrostručila svoju podršku nakon što se zalagala za nultu neto migraciju muslimana.
Frederiksen je odgovorila pooštravanjem svog stava o vidljivosti islama u javnom životu, uključujući pozive na proširenje danske zabrane nošenja vela (tj. prekrivanja lica nikabom ili burkom) u školama i sveučilištima te uklanjanje molitvenih soba sa sveučilišnih kampusa. Prethodno je njezina vlada također podržavala stroža pravila o azilu, zakone o “getima” usmjerene na područja s velikom migrantskom populacijom i mjere koje vlastima omogućuju preseljenje stanovnika iz naselja koja se smatraju nedovoljno integriranima.
‘Sekularni javni prostor’
Zagovornici predložene zabrane ezana kažu da bi se time obranio sekularni javni prostor Danske i spriječilo da islamske prakse preoblikuju zvučni krajolik zemlje, dok kritičari tvrde da je usmjeren na jednu religiju i da bi mogao kršiti ustavnu zaštitu javnog bogoslužja. Europa doživljava širu reakciju protiv migracija i javnih islamskih praksi, a zemlje poput Nizozemske, Belgije, Austrije, Švicarske i Danske nedavno su uvele potpune ili djelomične zabrane pokrivanja lica.
M. Šerić: Strelovit uspon islama na Zapadu: Hoće li islam postati vodeća svjetska religija?
